+385 99 300 1174

prodaja@harfa.hr

Prodajna mjesta

Besplatna (za iznose iznad 35 eura) i brza dostava.

O Harfi

Prodajna mjesta

Besplatna (za iznose iznad 35 eura) i brza dostava.

12 srpnja, 2018

Kako pomoći učenicima s ADHD-om da se koncentriraju

Kako pomoći učenicima s ADHD-om da se koncentriraju

 

Istraživanja* pokazuju da se učenici s poremećajem pozornosti s hiperaktivnošću (eng. Attention Deficit and Hyperactivity Disorder – ADHD) mogu bolje koncentrirati kad im je dopušteno meškoljiti se na mjestu.

 

Ali što ako to ometa ostatak razreda? Pitali smo naše čitatelje o tom problemu na Facebooku i primili stotine komentara od učitelja, roditelja i učenika, s odličnim idejama za omogućavanje učenicima da se meškolje, a da pritom ne ometaju ostatak razreda. Evo nekih od nama omiljenih savjeta:
 

LOPTICE ZA STISKANJE

Loptice za stiskanje, gnječenje, gume za stiskanje šake…Postoje desetci predmeta koje se može u tišini stiskati. Savjet učitelja: pobrinite se da ih djeca koriste ispod stolova da bi što manje ometala druge učenike. Ideja za zabavnu aktivnost: napunite balone različitim stvarima (sjemenkama, plastelinom, brašnom…) kako bi ih djeca mogla stiskati.
 

FIDGETI

Fidgeti su mali predmeti koji pomažu uposliti ruke nemirnih učenika. Možete ih kupiti online ili upotrijebiti predmete poput narukvica s kuglicama ili Rubikove kocke. Savjet učitelja: izbjegavajte bljeskajuće predmete poput fidget spinera, koji mogu ometati druge učenike.
 

PLASTELIN

Plastelin također može uposliti učenike koji su nemirni, tresu rukama i nogama, vrpolje se, previjaju itd.
 

ČIČAK-TRAKA

Zalijepite grubu stranu čičak-trake ispod učenikova stola. To mu daje nešto što može dirati tijekom sata. Također možete koristiti mnoge druge predmete, poput brusnog papira ili slamki.
 

ŽVAKAĆE GUME ILI OGRLICE KOJE SE MOGU ŽVAKATI

Žvakača guma može pomoći nekim učenicima s ADHD-om da se usredotoče. U učionici u kojoj su zabranjene žvakače gume možete koristiti ogrlice koje se mogu žvakati. Također možete omotati elastične gumice na krajeve olovaka koje učenici mogu gristi.
 

 CRTANJE

Crtanje može pomoći mnogim učenicima da se usredotoče, ne samo onima s ADHD-om.
Neki učenici također mogu imati koristi od crtanja tijekom „vremena za priču” ili tijekom poučavanja lekcije.
 

POZADINSKA BUKA/GLAZBA

Ventilator u  kutu učionice može pomoći nekim učenicima da se usredotoče. Dopuštanje učenicima da slušaju glazbu na slušalice također može pomoći. Jedan je učitelj imao uspjeha s akvarijem u učionici – učenici su voljeli slušati smirujući zvuk vode.
 

GUMENE TRAKE ZA STOLCE

Uzmite veliku gumenu vrpcu i zavežite je oko obje prednje noge učenikova stolca, što mu omogućuje da se odgurava ili vuće gumenu traku nogama.
 

ELASTIČNE LOPTE

Također poznate kao lopte za jogu, lopte za stabilnost ili lopte za vježbanje –potencijalno su odlične za sve učenike, a ne samo za one s ADHD-om.
 

STOLCI KOJI SE OKREĆU

Djeca se na njima mogu okretati. Stolac za ljuljanje također djeluje.
 

STOLCI ZA LJULJANJE

Slični stolicima koji se okreću, ovi stolcie dopuštaju učenicima da se ljuljaju na svojim sjedalima. Savjet učitelja: nemojte učenicima dopustiti previše ljuljanja – mogli bi pasti!
 

 SJEDALA S DISKOM

 Ova se sjedala stavljaju na stolce i omogućuju učenicima da se ljuljaju na svojim sjedalima, što nije toliko opasno kao ljuljanje cijelog stolca. Jastuci također mogu pomoći.
 

 STAJAĆI STOLOVI

Oni su odlični za sve učenike, ne samo za one koji se moraju vrpoljiti i meškoljiti. Saznajte kako su učenici koristili stajaće stolove u tekstu „Korištenje stajaćih stolova u učionici”.
 Ako imate dovoljno velik proračun možete upotrijebiti i stolove s pokretnim trakama.
 

STOLOVI S LJULJAJUĆIM OSLONCEM ZA NOGE

Ugrađeni oslonac za noge može pomoći smanjiti buku koju proizvodi tapkanje nogama.
 

SOBNI BICIKLI

U kut učionice možete smjestiti sobni bicikl, to je odličan način da pomognete učenicima da budu aktivni.
 

PROSTOR ZA KRETANJE U UČIONICI

Oslobodite područje na kraju ili uz rub učionice na kojem učenici mogu stajati, istegnuti se, plesati, koračati itd.
 

FLEKSIBILNE RADNE LOKACIJE

Učenici ne moraju učiti za stolovima – mogu raditi kod prozora ili se premjestiti s jednog stola za drugi. Različite stanice za učenje mogu pomoći svim vrstama učenika. Za ideje o razmještanju svoje učionice pročitajte tekst „7 zona za učenje koje svaka učionica mora imati”.

 

 

NAPOMENA

SAD: Portal EDUTOPIA mrežna je zajednica koja promiče i dijeli znanje o obrazovnim temama. Autori portala ističu projektno orijentirano učenje, profesionalni razvoj učitelja, društveno i emocionalno učenje, primjenu tehnologije itd.
Izvor: edutopia.org

*https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4675699/

 

Preuzeto sa Školskog portala

 

Sampouzdanje i samopoštovanje

Sampouzdanje i samopoštovanje

 

Sliku o sebi stvaramo cijelog života. Između ranog djetinjstva i adolescencije djeca počinju postavljati pitanja kakva su ona zapravo i razmišljati o sebi, što čine i kako to čine. Postavljajući ta i druga pitanja te tražeći odgovore na njih, djeca nastoje bolje razumjeti sama sebe. Stvarajući sliku o sebi stvaraju okvir za način doživljavanja svijeta oko njih i način komuniciranja s njim. Ulaskom u srednje djetinjstvo (od 6. do 12. godine) mijenjaju se osjećaji djece prema njima samima. Slika o sebi postaje sve složenija i rafiniranija. Počinju shvaćati da imaju jedinstvene kvalitete.
 

Djeca školske dobi imaju bolje i dublje razumijevanje ne samo toga što jesu nego i svojih vrijednosti i sposobnosti. Uključenost u socijalnu okolinu poput škole, neke grupe li sportskog kluba potiče ih da se uspoređuju s drugom djecom i sa slikom onoga što bi željeli biti. Takvo vrednovanje sebe u odnosu na idealnu sliku može im donijeti i pozitivne i negativne informacije o njima samima, budući da počinju prepoznavati svoje jake strane i slabosti. Kroz takvo se vrednovanje počinje razvijati samopoštovanje.

Razlika između samopouzdanja i samopoštovanja

Samopoštovanje kojeg često nazivamo i samosvijest je spoznavanje samog sebe i našeg odnosa prema tome što smo spoznali. Zdrava samosvijest kaže: „Ja sam u redu i ja vrijedim već samim tim što postojim!“ Ja sam dragocjena već zbog samog svog postojanja!  Osoba je zadovoljna sobom, smirena je u odnosu na samu sebe. Nizak stupanj samosvijesti/samopoštovanja obilježava stalan osjećaj nesigurnosti, samokritičnost i osjećaj krivnje. Samosvijet se može razvijati i kvalitativno i kvantitativno tjekom cijelog našeg života. Samopouzdanje govori o našim sposobnostima, umijeću; što nam ide dobro i u čemu smo vješti ili u čemu smo nespretni i neuspješni. To je više izvanjska, stečena osobina. Primjerice: „Dobar sam matematičar.“ „Nemam dara za pjevanje“. Pomanjkanje samopouzdanja se može riješiti pomoću objektivne povratne informacije. Samopouzdanje raste usporedo sa postignućem.

Za život osobe još je važnije samopoštovanje.

Samopoštovanje kao odraz vlastitih i tuđih procjena. Samopoštovanje kao odraz vlastitih i tuđih procjena. Samopoštovanje se temelji na procjeni stupnja u kojem dijete zadovoljava razvojne zadatke, na procjeni školskog uspjeha i uspjeha u rješavanju različitih socijalnih problema. Važno je znati da samopoštovanje nije odraz samo vlastitih procjena nego proizlazi i iz reakcija drugih ljudi, osobito osoba koje volimo i koje su nam važne. Ako su djeca prihvaćena, poštovana i pohvaljivana za to što jesu i kakva jesu, počet će podjednako prihvaćati svoje pozitivne i negativne strane te će se kod njih razviti odgovarajuće samopoštovanje.
Međutim, ako ih roditelji i druge osobe koje su im važne omalovažavaju, vrijeđaju, okrivljuju i odbacuju, djeca će razviti negativne stavove prema sebi te nisko samopoštovanje. Taj proces počinje već u ranoj dobi, a povratne informacije o vlastitoj vrijednosti i prihvaćanju drugih, osobito vršnjaka, postaju sve važnije približavanjem adolescenciji.

Prepoznajmo nisko samopoštovanje

Djeca na najrazličitije načine pokazuju da imaju nisko samopoštovanje. Vrlo često nisu ni svjesna da o sebi ne misle baš najbolje, iako osjećaju da nešto nije u redu. Uobičajeni znakovi koji nas mogu uputiti na to da dijete ima problema sa samopoštovanjem su: potreba da neprestano pobjeđuje u igrama; perfekcionizam; pretjerana samokritičnost; pretjerano hvalisanje ; davanje slatkiša, novca ili igračaka drugoj djeci, kako bi se "potkupila" prijateljstva; privlačenje pažnje neodgovarajućim ponašanjem (glupiranje, zadirkivanje, agresivnost); povučenost ili sramežljivost; plačljivost; pretjerano ispričavanje za sve što kaže ili napravi; strah od toga da pokuša nešto novo; stalno traženje isprika; prebacivanje odgovornosti ili krivnje na druge ; antisocijalno ponašanje; nepovjerenje prema ljudima; stalna potreba da se ugodi drugima; nesposobnost da kaže "neću" ili odbije nešto što ne želi; nesposobnost donošenja vlastitih odluka ili izbora.
 

Kako roditelji mogu pomoći

Djetetov osjećaj samopoštovanja i slike o sebi može se ojačati na nekoliko načina, a pritom veliku važnost imaju roditelji, prijatelji i osobe koje su mu važne i koje cijeni. Ponekad se to može ostvariti kroz uključivanje djeteta u neku aktivnost za koju ima talent ili sposobnosti, kroz konzistentno poticanje i odavanje priznanja i za male uspjehe, primjećivanje i ohrabrivanje njegova truda, čak i ako nije uspjelo, te kroz poticanje da samo opaža svoje pozitivne aspekte i napore te se samo pohvaljuje za to. Ne zaboravite da je svako dijete vrijedno i jedinstveno te da ima svoje potencijale koje će moći razviti tek ako se osjeća prihvaćeno i voljeno takvo kakvo jest.

Korisni savjeti za poticanje samopoštovanja djece

  • Slušajte dijete, pokažite mu da ste ga čuli i prihvatite njegove osjećaje.
  • Ponašajte se prema djetetu s poštovanjem. Prihvatite ga takvo kakvo jest. Svi imamo pozitivne i negativne strane. Njegujte pozitivne.
  • Kada ga hvalite, budite specifični, točno određeni. Budite iskreni s njim.
  • Kada kritizirate, također budite specifični. Kritika se treba odnositi na ponašanje, a ne na ličnost djeteta. Primjerice:"Nije u redu da udariš brata ako ti ne da igračku" umjesto "Zločesta si".
  • Izbjegavajte rečenice koje počinju s "Ti nikada…" ili "Ti uvijek…", ali koristite one poticajne, tipa „ Ti to možeš učiniti“ ili „Znam da ćeš učiniti najbolje što možeš“ i sl.
  • Upotrebljavajte "ja-poruke" umjesto "ti-poruka" kada želite izreći da nešto ne valja. Primjerice: "Ja zaista teško podnosim glasnu muziku" umjesto "Ti stvaraš takvu buku.".
  • Iako su svakom djetetu potrebni dosljednost, pravila i kontrola, još mu je potrebniji prostor kako bi moglo naučiti upravljati svojim životom. Dajte mu odgovornost, neovisnost i dobi adekvatnu slobodu u izborima koje radi.
  • Uključite dijete u rješavanje problema i donošenje odluka u stvarima koje se odnose na njegov život. Poštujte osjećaje, potrebe, želje, sugestije i pamet djeteta.
  • Zapamtite: vaše je dijete sjajno i zadivljujuće u svojoj jedinstvenosti, iako se njegova jedinstvenost uvelike razlikuje od vaše.
  • Budite dobar uzor – imajte dobro mišljenje o sebi. Radite stvari za sebe.
  • Poručite djetetu da je dobro cijeniti sebe. U redu je osjećati zadovoljstvo zbog svojih postignuća. Dobro je ugoditi sebi i priuštiti si užitak.
  • Izbjegavajte stalno prosuđivanje, često ponavljanje "trebao/la bi", "moraš" i nepotrebne savjete.
  • Shvatite dijete ozbiljno. Prihvatite njegovo/njeno mišljenje.

 

Preneseno s Centra za edukaciju i savjetovanje "Ti si sunce"