Jeste li znali …

… da mozak ima otprilike 100 milijardi neurona i oni čine samo 10 % mozga, a oko 75 % mozga čini voda

… da mozak odraslog čovjeka teži između 1,3 i 1,4 kg, a veličina i težina nisu povezani s kvocijentom inteligencije

… da pričanje ili čitanje djetetu na glas potiče razvoj mozga

… da smijeh aktivira čak pet različitih dijelova mozga

… da zdrav mozak gotovo nikad ne gubi sposobnost učenja

… da se u trudnoći stvara većina neurona koje ćemo imati u životu

… da dječji mozak pamti glazbu koju je dijete slušalo u majčinu trbuhu

… da mozak nema osjetila za bol.

 

 

Taj čudnovati mozak obavlja niz različitih funkcija u našem tijelu i brine o nama. Kada čujemo oštar zvuk,odmah okrećemo glavu u tom smjeru, na najmanji osjećaj mirisa reagiramo, omogućava nam da suosjećamo s drugima kada im je teško – zapravo nam omogućava preživljavanje.

Međutim, postoje i neke razlike među ljudima: nekima ide bolje rješavanje matematičkih zadataka, a drugi su bolji u pisanju pjesama. Imaju li svi naši mozgovi zapravo neke čudesne funkcije?

Inteligencija je jedan od pojmova koji je povezan s našim mozgom. Možemo je definirati kao sposobnost snalaženja u novim situacijama, sposobnost rješavanja problema, potencijal, razumijevanje i korištenje apstraktnih pojmova, snalaženje u okolini.

Danas postoje brojna određenja inteligencije i njezine podjele, a i svi mi imamo neku svoju implicitnu teoriju što je to inteligencija.

Kvocijent inteligencije (IQ) numerički je pokazatelj rezultata na testu inteligencije, a prosječan IQ u populaciji iznosi 100 i raspon se kreće od 90 do 110. Većina populacija postiže taj rezultat, a za one koji imaju IQ veći od toga kažemo da su natprosječno inteligentni.

 

Ali hoćemo li za nekoga tko je dobar u sportu i postiže iznadprosječne uspjehe također reći da je inteligentan?

Druga gledišta govore o postojanju višestrukih inteligencija: jezična, glazbena, logička, vizualno-prostorna, tjelesna, društvena, osobna (intrapersonalna) i prirodna inteligencija. Različite inteligencije međusobno se nadopunjuju: dobri slikari trebaju imati razvijenu vizualno-prostornu inteligenciju, ali i tjelesnu, da bi mogli ovladati različitim tehnikama crtanja ili slikanja.

 

Također postoji vječno pitanje je li za inteligenciju odgovornije naslijeđe ili okolina?

Inteligencija je kombinacija naslijeđa i okolinskih čimbenika, iskustva i učenja. Međutim, kakav god bio konačan odgovor, poticaji u predškolsko doba svakako utječu na razvoj inteligencije.

Djeci prije svega treba pružiti ljubav, pažnju i brigu da bi razvila osjećaj sigurnosti i da bi se mogla optimalno razvijati. Okolina koja je poticajna, stimulativna, povoljno će utjecati na dijete.

To ne treba shvatiti doslovno nego treba pratiti i interese djeteta. Previše stimulativne aktivnosti mogu štetiti djetetu i stvarati pritisak.

 

Dječji mozak je plastičan, što znači da ima mogućnost mijenjanja i prilagođavanja svojih funkcija. U djetinjstvu se stvaraju nove veze i putovi između postojećih neurona, razvijaju se važni centri u mozgu i odumiru neuroni koji se ne koriste.

O mozgu je potrebno brinuti se i tako da se opskrbljuje voćem, povrćem, orašastim plodovima, dovoljno tekućine, snom…

Dječja igra dobar je način razvijanja djetetovih potencijala. Svaku aktivnost možete pretvoriti u igru, što će biti i korisno za dijete. Sportske aktivnosti također su dobar izbor.

 

 

Neke aktivnosti koje možete raditi s djecom:

 

Maloj djeci stavite različite šarene slike u vidokrug kako bi ih mogla gledati. Možete izrezati šarene trakice i objesiti ih iznad glave da bi se dijete moglo njima igrati. Različiti mobili sa životinjama i zvukovima također su zanimljivi bebama.

 

Igre loptom – loptice možete bacati djetetu i dijete vam ih može vraćati. Napravite mali koš u koji možete bacati loptu. Kada dijete počne puzati, napravite mu mali poligon ispod kojega će se trebati provlačiti ili po kojem će hodati.

 

Svakodnevne aktivnosti i rutine možete pretvoriti u zabavne igre i pitalice, npr. vozite se i čitate automobilske registracije, koji je grad, kako se zove stanovnik ili stanovnica toga grada. Tražite druge pojmove koji počinju tim slovom, ljude, životinje, hranu itd.

 

Igre plastelinom. Sami možete izraditi plastelin kod kuće od jestivih namirnica. Uzmite: 400 g glatkoga brašna, 130 g soli i 400 ml vode. Možete dodati malo ulja i jestivu boju za kolače.

 

Memory – igra pamćenja. U početku dijete može samo tražiti iste parove s okrenutim sličicama. Počnite s manjim brojem parova da bi djetetu bilo lakše i da se zainteresira. Kada su zadaci teški i ne može ih riješiti, dijete može odustati. Možete napraviti i različite varijacije te igru.

 

Napravite parove sličica sa životinjama ili predmetima koje će povezivati neko zajedničko svojstvo, npr. auto, vlak, avion i kamion. Dijete zatim treba prepoznati što je slično, a što različito, avion jedini leti, a drugi voze. Dijete može zajedno s vama smišljati takve predmete.

 

Tražite što više riječi koje mogu početi nekim glasom, npr. glasom r ili predmete koji su plave boje, a nalaze se u sobi. Smislite za što bi se sve mogao upotrijebiti slon: može biti tobogan, igračka, naušnica u obliku slona itd. ( dajte mašti slobodu).

 

Napravite zadatak koji uključuje neka ograničenja, npr. napravite kulu od starih novina, ali tako da smijete upotrijebiti samo škare (ljepilo, pribadače, spajalice i dr. nisu dopušteni) i novine ne smijete samo slagati jedne na druge.

 

Ležeće osmice. U medijima se često prikazuje pisanje ležećih osmica. One se koriste za vježbanje percepcije i korisne su kao predvježbe čitanja i pisanja, potiču koordinaciju oka. Polegnutu brojku osam nacrtajte na papir i zalijepite na zid te zatim olovkom ili bojom pratite linije. Možete napraviti neke linije i objema rukama raditi iste pokrete na papiru.

 

Koristite glazbu, ples i pokret. Neka dijete samo smišlja različite pokrete uz glazbu, a možete napraviti i glazbenu priču.

 

Smišljajte zagonetne priče. One potiču logičko i kreativno razmišljanje, a kasnije imaju i praktičnu primjenu. Na primjer: Djevojčica Ivana šetala je po jednom proplanku. Bilo je lijepo vrijeme koje je najavljivalo proljeće. Upravo su završili hladni zimski dani. Ivana je naišla na neobičan skup: pronašla je lonac, mrkvu i nekoliko komadića ugljena. Znate li kako su se te stvari našle zajedno? (otopio se snjegović)

 

Sjetite se nekih igara koje ste i vi igrali kao mali: kalodont, pantomima, pogodi tko sam…

 

 

Evo jedne zagonetke za kraj:

Žuti školski autobus pun učenika krenuo je na svoj prvi izlet. Ali kada je došao do jednog seoskog mosta nije mogao proći ispod njega. Da je bio niži 3 cm, prošao bi bez problema, a ovako se nije moglo dalje. Da bude još nezgodnije, nije bilo sporednih putova pa se nadvožnjak nije mogao zaobići. Vozač nije znao što učiniti, a djeca su bila očajna. Ipak, naišao je jedan mudri seljak i brzo riješio problem, a autobus je lagano nastavio put. Što su učinili?

 

Pripremila: Ana Mužak, mag. psihologije

 

Ako želite pročitati više:

Armstrong, T. (2003). Pametniji ste nego što mislite. Lekenik: Ostvarenje.

Auerbach, S. (2007.) Kako povećati IQ svoga djeteta kroz igru. Rijeka: Uliks.

Bulat, R. (2014.) Bebarije. Split: Harfa.

Cvetković-Lay, J. (2004.) Možeš i drukčije. Priručnik za poticanje kreativnog mišljenja. Zagreb: Alinea.

Cvetković-Lay, J. (2002.) Ja hoću i mogu više. Zagreb: Alinea.

Dennison, P.E. i Dennison, G.E. (2011.) Brain gym. Zagreb: Alfa.

Rajović, R. (2017.) IQ djeteta – briga roditelja. Split: Harfa.

 

Za najmlađe preporučamo pjesmice koje uključuju pokrete i igre prstićima. Dobre su i za poticanje govora, jer se na vršcima prstiju nalaze živčani završeci koji su povezani s centrom za govor u mozgu.

 

Mali je mišić skočio (podignite bebine ruke)

pa se malo smočio (spustite bebine ruke).

Jedno hop (podignite bebine noge),

i cop, cop, cop (spustite bebine noge).

I koga je vidio (približite svoje lice bebi)?

Tko mu se sakrio (sakrijte svoje lice rukama)?

Mama/tata (maknite ruke s lica)!

 

U vis k'o raketa (podignite bebu u zrak),

dolje kao avion (spustite bebu ispred sebe).

Naprijed-nazad kao kamion (pomaknite bebu naprijed-nazad).

Letim amo, letim tamo (podignite bebu lijevo i desno),

mogu letjet' bilo kamo (podignite bebu visoko u zrak)!

 

Ide mali jež, za ježom ide miš, a za njim ide deset mrava i više niš!

(dijete prstićima hoda po svojoj ruci, ide iza vrata i dolazi do uha)

 

Ja sjedim sad u šumici (prekrižene ruke na prsima),

u šiljatoj sam kapici (spojite ruke na glavi kao kapica),

na kamenu povelikom (rukama pokažite veliki kamen)

I mislim sad o tom (stavite jedan prst na obraz) i tom (stavite drugi prst na obraz).

Što bih mogao radit s tobom? (pokažite dijete)

 

Ja bi mogao pljeskati!

Plješćem ja, plješćeš ti, hajmo skupa pljeskat' svi!

 

Ja bih mogao šaptati, pjevati, skakati… (smislite sami što biste još mogli raditi i nadopunite pjesmicu)