Odrastao sam okružen knjigama i uvijek sam smatrao da sam od toga imao veliku korist. Stoga vodim računa o tome da djeca koja su dio mog života također imaju knjige i često ih darujem drugima.

Ova želja da djecu okružim knjigama nije samo u mojoj glavi; nedavna je studija pokazala da djeca koja odrastaju uz velike kućne knjižnice poboljšavaju svoje čitalačke vještine, unaprjeđuju primjenu matematičkih vještina na svakodnevni život kao i uporabu digitalne tehnologije.

Izgleda da je čitanje dar koji nikad ne prestaje davati.

KNJIGE IMAJU CJELOŽIVOTNI UTJECAJ

Studija objavljena u časopisu Social Science Reserach prikupila je podatke od 160 tisuća odraslih osoba iz 31 zemlje koje su sudjelovale u Programu za međunarodnu procjenu kompetencija odraslih (PIAAC) između 2011 i 2015. godine. PIAAC mjeri vještine odraslih u tri kategorije:

• pismenost
• računanje
• digitalna pismenost.

Sudionici su bili u dobi između 25 i 65 godina.

Od sudionika se tražilo da procijene koliko je knjiga bilo u njihovim kućama kad su imali 16 godina. Prosječna je brojka u studiji bila 115 knjiga, ali stvarni su brojevi varirali od zemlje do zemlje. Turski su sudionici u prosjeku imali oko 27 knjiga, Norvežani 212, a djeca u Ujedinjenom Kraljevstvu 143.
Studija je otkrila da su osobe koje su bile okružene većim brojem knjiga postizale bolje rezultate na PIAAC-ovim procjenama.

"Izlaganje adolescenata knjigama integralni je dio društvenih praksi koje njeguju dugoročne kognitivne kompetencije poput pismenosti, računanja i IKT vještina”, napisali su autori studije.

„Odrastanje uz kućne knjižnice poboljšava vještine odraslih u tim područjima, a ne može se pripisati koristima koje su stekli roditeljskim ili vlastitim obrazovanjem.”

Domovi su morali imati otprilike 80 knjiga da bi to imalo ikakav utjecaj na djecu. Rezultati pismenosti pogotovo su se poboljšali kad je bilo dostupno više knjiga, dok je poželjan učinak postignut s otprilike 350 knjiga. Vještine računanja poboljšale su se na sličan način. Rješavanje problema s digitalnim tehnologijama također se poboljšalo, ali rezultati nisu bili tako visoki kao kod onih iz pismenosti ili računanja.

Pristup knjigama također je pomogao premostiti obrazovne razlike. Oni koji su odrasli bez mnogo knjiga u kući i stekli sveučilišne diplome postigli su otprilike iste rezultate kao i oni koji su imali pristup većim kućnim knjižnicama i završili samo devetogodišnje školovanje. „Stoga, što se pismenosti tiče, čini se da čitanje knjiga u adolescenciji nadoknađuje dobar dio prednosti koju daje formalno obrazovanje”, tvrde istraživači.

„Kao što je i očekivano, obrazovanje, zvanje i aktivnosti čitanja kod kuće snažni su indikatori superiorne pismenosti gotovo svugdje u svijetu”, rekla je dr. Joanna SIKORA s Australskoga nacionalnog sveučilišta, jedna od autorica studije. „Međutim, koristi izlaganja adolescenata knjigama očito su mnogo šire od onoga što ovi rezultati pokazuju. Rano izlaganje knjigama u obiteljskom domu važno je zbog toga što su knjige integralni dio rutina i praksi koje pojačavaju cjeloživotne kognitivne kompetencije.”

Preuzeto sa Školskog portala

Irena Orlović

Istraživanja su pokazala da se mozak najintenzivnije razvija u prvih sedam godina djetetova života, a znanstvenici smatraju da je to i razdoblje kada većina djece može dosegnuti nivo "genijalca", i potpuno je jasno da to razdoblje moramo iskoristiti i kreirati razvojno poticajno okruženje za djecu.

"Djeca najbolje uče u igri, a kad sam uvidjela da na tržištu nedostaje kvalitetnih i cijenom pristupačnih stimulativnih igara koje potiču rani intelektualni razvoj, došla sam do ideje da napravimo Pametnicu. Cilj je bio roditeljima i odgojno-obrazovnim djelatnicima ponuditi više kvalitetnih edukativnih kreativnih igara", pojasnila je nastanak ideje Irena Orlović, autorica Pametnice.  Pametnica je web aplikacija na kojoj se nalazi više od 1000 kreativnih radnih materijala u vidu radnih listova i predložaka za edukativne igre za djecu. Zamišljena je tako da roditelji i odgojno obrazovni djelatnici registracijom kreiraju svoje korisničko ime i lozinku te ulaskom u aplikaciju preuzimaju potrebne materijale na svoje računalo, printaju ih i izrađuju predloške za igru s djecom.

Nakon što je okupila kvalitetan tim sastavljen od logopeda do marketinških stručnjaka i istražili tržište krenuli smo u razradu ideje. "Pazili smo na svaki detalj, pa smo za neke materijale utrošili jako puno vremena. Usporila nas je i izrada ilustracija jer svi smo se složili da trebaju biti originalne i bliske djeci. Plasirati proizvod na tržište i nije bio neki problem jer je Pametnica bila samo produžetak sličnih društveno korisnih proizvode koje je Harfa već imala i zahvaljujući kojima smo kao tvrtka stekli povjerenje svojih korisnika", tvrdi Orlović.

Pametnica služi i defektolozima koji rade s djecom niže školske dobi koja imaju određene razvojne smetnje kao što su primjerice disleksija, disgrafija. S aplikacijom su startali 2012. godine, a u 2014. godini bilježe porast registriranih korisnika za 30%. U sklopu Zabina natječaja "Moja kreativna crta" Pametnica je uvrštena u finalnih deset najkreativnijih projekata 2014. godine. Orlović se odlučila objaviti Pametnicu i u tiskanom obliku te je učiniti dostupnom i onima koji nisu svakodnevno vezani za računalo.

Izvor: Poslovni dnevnik

Ako i vi želite Pametnicu u tiskanom obliku, glasujte OVDJE

Istraživanje provedeno na Sveučilištu Swansea u Walesu i Sveučilištu u Milanu pokazalo je da su studenti koji se pretjerano koriste digitalnom tehnologijom manje motivirani za učenje te da teže podnose ispitivanje.

Stanje će dodatno pogoršati pojačan osjećaj usamljenosti koji je obično rezultat uporabe digitalne tehnologije. 

U studiji je sudjelovalo 285 studenata, a ispitivano je koliko se učestalo koriste digitalnom tehnologijom, kakve su njihove vještine učenja i motivacija te kolika je razina tjeskobe i usamljenosti. Studija je otkrila negativan odnos između ovisnosti internetom i motivacije za učenjem. Studenti koji su ovisni o internetu također su izvijestili da im je teže produktivno organizirati svoje učenje te su bili tjeskobniji radi nadolazećih testova.

Studija je također otkrila da postoji povezanost između ovisnost o internetu i usamljenosti, što dodatno otežava učenje.

Profesor Phil REED sa Sveučilišta Swansea je rekao: „Ovi rezultati sugeriraju da studenti koji su ovisni o internetu imaju smanjenu motivaciju za učenjem, što rezultira lošijom akademskom uspješnošću.”

Otprilike 25 posto studenata izvijestilo je da provodi više od četiri sata dnevno na internetu, a ostali sudionici između jednog i tri sata dnevno. Glavni su razlozi korištenja internetom bili provođenje vremena na društvenim mrežama (40 posto) te traženje informacija (30 posto).

Profesor Roberto TRUZOLI sa Sveučilišta u Milanu rekao je: „Ovisnost o internetu pokazala se štetnom za niz sposobnosti poput kontrole impulsa, planiranja te osjetljivosti na nagrade. Manjak sposobnosti u ovim područjima može otežati učenje.”

Studija također sugerira da usamljenost utječe na pozitivno mišljenje o studiranju i visokom obrazovanju. Slabija društvena interakcija koja je povezana s ovisnošću o internetu povećava usamljenost te utječe na nedostatak motivacije za studiranjem i akademskim životom.

Profesor Reed je dodao: „Prije nego što nastavimo s digitalizacijom našega akademskog okruženja, moramo stati i razmisliti o tome hoće li to zaista polučiti željene rezultate. Ova bi strategija mogla donijeti određena poboljšanja, ali ona također sadrži rizike koji još uvijek nisu potpuno procijenjeni.”

Preneseno sa Školskog portala

Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba pripremila je infografike o tome kako se suočiti s traumatskim iskustvom potresa.
Potres koji se jučer (22.3.2020.) dogodio u Zagrebu, dodatno je opteretio svakodnevicu koju već provodimo u posebnim okolnostima socijalne izolacije i ograničenja zbog suzbijanja pandemije koronavirusa.

Kako si možemo pomoći? Brigom za osnovne potrebe (tako da jedemo, pijemo, da samo na toplom), kada imamo potrebu – dijeljenjem emocija s bližnjima, pružanjem podrške jedni drugima, vraćanjem uobičajenim aktivnostima, onom što nas inače opušta, pravovremenim informiranjem i praćenjem uputa institucija

Što može odmoći? Pregledavanje i širenje lanih i/ili senzacionalističkih informacija iz neprovjerenih izvora, validiranje “normalnosti” svojih i tuđih emocija i reakcija na “nenormalne” uvjete i okolnosti, zagovaranje već raširenih ideja o tome da smo kažnjeni, da nas čeka i nešto gore – nitko nije kriv i moramo se usmjeriti na podršku umjesto na okrivljavanje.

Preneseno s Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba

Proteklih tjedana, a posebno posljednjih nekoliko dana, cijela Hrvatska živi nogometnu priču. Djeca nam dolaze u dresovima, pričaju o nogometu i „Vatrenima“ te još jednom primjećujemo koliko radosti i ponosa sport može donijeti u dječja srca. Mali ekrani sve su manje zanimljivi, a djeca žele trenirati, igrati se loptom i oponašati svoje nogometne uzore. Zbog toga predlažemo roditeljima da iz ovoga velikog uspjeha naše nogometne reprezentacije izvuku najbolje za svoje mališane i obitelj u cjelini, čak i kad se stišaju strasti u javnosti.

Kao što su nogometaši poslali cijelom svijetu, vi pošaljite svojoj djeci sljedeće poruke:
 

„Zaigraj i ti“

Ako je vaše dijete s radošću gledalo nogomet, potaknite ga da pokuša i zaigrati – nogomet, rukomet, odbojku, neki drugi sport. Tjelesna aktivnost uvelike doprinosi zdravom razvoju, i to ne samo na tjelesnom planu. Istraživanja pokazuju brojne pogodnosti tjelesne aktivnosti i na misaoni, socijalni i emocionalni razvoj djece.
 

„Ponašaj se sportski svaki dan“

Svjetsko nogometno prvenstvo 2018. obiluje primjerima sportskog ponašanja, u smislu poštovanja, međusobnog podržavanja i njegovanja zajedništva. Istražite i prokomentirajte s djetetom takve trenutke.
 

„Bori se i nikad nemoj odustati“

Ukažite djetetu na srčanost koju su pokazali naši nogometaši u finalnoj utakmici, kada nisu posustali od igre ni kad se sve činilo izgubljeno, te su postigli još jedan gol. I u zadnjoj minuti bili su predani svom cilju kao da je prva minuta, iako je bilo jasno da neće pobijediti. To je nešto što prepoznaje cijeli svijet, pa je važno da čuje i vaše dijete.
 

„Nitko ti ne može reći da ne možeš“

Inspirativne životne priče naših nogometaša pokazuju da se može uspjeti uz rad, trud i volju, čak i kad vam drugi govore suprotno. Istražite te priče sa svojim djetetom, primjerice priču Luke Modrića. Ako i vaše dijete ima neke otegotne faktore zbog kojih trpi posljedice u društvu i ima sniženo samopouzdanje, ukažite mu na to da je isto proživljavao današnji nositelj Zlatne lopte kojemu je sinoć klicalo pola milijuna ljudi.
 

„Bitan je put, a ne samo rezultat“

Iako Hrvatska nije ponijela titulu svjetskog prvaka, po dočeku koji im je priređen to nitko ne bi mogao primijetiti. Strani mediji prepoznali su „srce vatreno“ naših igrača još za vrijeme trajanja prvenstva, a sada se prepoznaju i srca njihovih navijača.
 

„Budi dio tima“

Igrači su hvalili jedni druge i izbornika, izbornik je hvalio njih, svi su hvalili navijače. Nitko nije pokušavao isplivati u prvi plan. Timski duh bio je očit i za vrijeme utakmica, i izvan nogometnog terena, na što je važno ukazati djeci u društvu koje teži individualizmu i u kojem se ljudi sve više otuđuju jedni od drugih.
 

„Slobodno pokaži svoje emocije“

Naši nogometaši bez srama su pokazivali sreću i ponos, jednako kao tugu i razočarenje. Nisu skrivali suze, međusobno su se grlili i ohrabrivali, posebno u važnim trenutcima. Ljutnja koju su osjećali u pojedinim trenutcima također je izašla na površinu, ali ne na način da se nekoga povrijedi ili ozlijedi, što je danas nažalost rijetkost. Potaknite dijete da na slikama i snimkama prepozna emocije svojih nogometnih uzora te da razmisli u kojim situacijama se i ono tako osjeća, što tada čini, što tada treba.
 

„Slavi u ljubavi, a ne u mržnji“

Hrvatski reprezentativci, izbornik, novinari i svi uključeni u Svjetsko nogometno prvenstvo, slavili su svoje uspjehe, a ne tuđe neuspjehe. Nisu ponižavali protivnike, niti su sebe pretjerano uzdizali. Zadržali su skromnost uz ponos prema svojim postignućima, što je velika lekcija za Vaše dijete. Iako su mnogi strahovali od mogućih navijačkih incidenata, ni oni se nisu dogodili za vrijeme cijelog prvenstva i dočeka nogometaša u Zagrebu. Ovo slavlje bilo je točno kakvo je trebalo biti; raspravite o tome sa svojim djetetom.
 

„Živi ono što radiš“

Kao što se na našim igračima vidjela ljubav prema nogometu i strast za igrom u svakom trenutku, tako bi bilo lijepo da se vidi i na nama ostalima. Ohrabrite svoje dijete da pronađe hobi/školu/zanimanje koji ga istinski ispunjavaju.
 

„Svi smo jednako vrijedni“

Bez obzira na nacionalnost, boju kože i brojna druga obilježja koja ljude razlikuju na površnoj razini, u dubini duše svi smo isti i jednako vrijedni, što se posebno vidi kad smo okupljeni oko nečeg što istinski volimo, a u ovom slučaju to je bio nogomet. Čak i na razini Hrvatske prestalo je biti važno tko je odakle, tko navija za koji klub, a dobili smo podršku i od brojnih drugih zemalja. Potičite dijete da prihvaća različitosti koje obogaćuju.
 

“Mama i tata su tu za tebe”

Nogometaši su moguće vašem djetetu trenutno najveći uzori i heroji. No, u cijelom životu, najveći uzori i heroji svojoj djeci upravo ste vi kao roditelji. Slike nogometaša sa svojim mališanima na terenu pokazuju da djeca obogaćuju naše živote kao što i mi odrasli obogaćujemo njihove. Koliko god snažne sve ove poruke “Vatrenih” bile, njihov rast u dječjim srcima ponajviše ovisi o tome koliko ćete ih vi živjeti i njegovati.

Preneseno s Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba
Foto: Dejan Lovren (@dejanlovren06) • Instagram photos and videos