Mladi koji odrastaju okruženi knjigama poboljšavaju svoje čitalačke, matematičke i tehnološke vještine

Mladi koji odrastaju okruženi knjigama poboljšavaju svoje čitalačke

Mladi koji odrastaju okruženi knjigama poboljšavaju svoje čitalačke, matematičke i tehnološke vještine

 

Odrastao sam okružen knjigama i uvijek sam smatrao da sam od toga imao veliku korist. Stoga vodim računa o tome da djeca koja su dio mog života također imaju knjige i često ih darujem drugima.

 

Ova želja da djecu okružim knjigama nije samo u mojoj glavi; nedavna je studija pokazala da djeca koja odrastaju uz velike kućne knjižnice poboljšavaju svoje čitalačke vještine, unaprjeđuju primjenu matematičkih vještina na svakodnevni život kao i uporabu digitalne tehnologije.

Izgleda da je čitanje dar koji nikad ne prestaje davati.

 

KNJIGE IMAJU CJELOŽIVOTNI UTJECAJ

Studija objavljena u časopisu Social Science Reserach prikupila je podatke od 160 tisuća odraslih osoba iz 31 zemlje koje su sudjelovale u Programu za međunarodnu procjenu kompetencija odraslih (PIAAC) između 2011 i 2015. godine. PIAAC mjeri vještine odraslih u tri kategorije:

  • pismenost
  • računanje
  • digitalna pismenost.

Sudionici su bili u dobi između 25 i 65 godina.

Od sudionika se tražilo da procijene koliko je knjiga bilo u njihovim kućama kad su imali 16 godina. Prosječna je brojka u studiji bila 115 knjiga, ali stvarni su brojevi varirali od zemlje do zemlje. Turski su sudionici u prosjeku imali oko 27 knjiga, Norvežani 212, a djeca u Ujedinjenom Kraljevstvu 143.
Studija je otkrila da su osobe koje su bile okružene većim brojem knjiga postizale bolje rezultate na PIAAC-ovim procjenama.

 

"Izlaganje adolescenata knjigama integralni je dio društvenih praksi koje njeguju dugoročne kognitivne kompetencije poput pismenosti, računanja i IKT vještina”, napisali su autori studije.

„Odrastanje uz kućne knjižnice poboljšava vještine odraslih u tim područjima, a ne može se pripisati koristima koje su stekli roditeljskim ili vlastitim obrazovanjem.”

 

Domovi su morali imati otprilike 80 knjiga da bi to imalo ikakav utjecaj na djecu. Rezultati pismenosti pogotovo su se poboljšali kad je bilo dostupno više knjiga, dok je poželjan učinak postignut s otprilike 350 knjiga. Vještine računanja poboljšale su se na sličan način. Rješavanje problema s digitalnim tehnologijama također se poboljšalo, ali rezultati nisu bili tako visoki kao kod onih iz pismenosti ili računanja.

Pristup knjigama također je pomogao premostiti obrazovne razlike. Oni koji su odrasli bez mnogo knjiga u kući i stekli sveučilišne diplome postigli su otprilike iste rezultate kao i oni koji su imali pristup većim kućnim knjižnicama i završili samo devetogodišnje školovanje. „Stoga, što se pismenosti tiče, čini se da čitanje knjiga u adolescenciji nadoknađuje dobar dio prednosti koju daje formalno obrazovanje”, tvrde istraživači.

„Kao što je i očekivano, obrazovanje, zvanje i aktivnosti čitanja kod kuće snažni su indikatori superiorne pismenosti gotovo svugdje u svijetu”, rekla je dr. Joanna SIKORA s Australskoga nacionalnog sveučilišta, jedna od autorica studije. „Međutim, koristi izlaganja adolescenata knjigama očito su mnogo šire od onoga što ovi rezultati pokazuju. Rano izlaganje knjigama u obiteljskom domu važno je zbog toga što su knjige integralni dio rutina i praksi koje pojačavaju cjeloživotne kognitivne kompetencije.”

 

Preuzeto sa Školskog portala