Besplatna (za iznose iznad 35 eura) i brza dostava.
O Harfi
Prodajna mjesta
Besplatna (za iznose iznad 35 eura) i brza dostava.
O Harfi
Prodajna mjesta
Mrak na oči vam padne kad se samo sjetite domaćih, ispitivanja, oogroomne količine zadataka, ali i manjka koncentracije vašeg djeteta. Prije svih ovih trikova koje će vam pomoći potaknuti dječju koncentraciju kod učenja, važna napomena za vas, dragi roditelji-pokušajte izbaciti perfekcionizam iz dnevnog rasporeda. Vaše dijete ne mora biti odlikaš i sve zadatke obavljati „po špagu“.
Složit ćemo se da je koncentracija kod djece često izazov, posebice u vremenu kada ih okružuje mnoštvo podražaja, od digitalnih ekrana do stalnih promjena u svakodnevici. Ipak, dobra vijest je da se dječja koncentracija može razvijati i poticati. Uz malo strpljenja, razumijevanja i pravih strategija, roditelji i učitelji mogu djeci pomoći da razviju bolje navike učenja i usredotočenosti.
U nastavku donosimo 10 jednostavnih i učinkovitih načina kako potaknuti dječju koncentraciju kod učenja.
Dječji mozak bolje funkcionira kada nema previše distrakcija. Uredan stol, tiha prostorija i minimalno ometanja pomažu djetetu da se lakše usredotoči na zadatak. Neka djetetov stol bude minimalistički uređen, bez previše boja. Ne zaboravite planer i post it papiriće jer oni definitivno djeluju motivirajuće!
Djeca vole predvidljivost. Kada se učenje odvija svaki dan u slično vrijeme, mozak razvija naviku da se tada „prebacuje“ u stanje koncentracije.
Djeca imaju ograničen raspon pažnje. Bolje rezultate postići ćete ako dijete uči u kraćim intervalima (npr. 20–30 minuta) s kratkim pauzama, nego da satima sjedi za stolom.
Kretanje poboljšava cirkulaciju i opskrbu mozga kisikom, što značajno doprinosi pažnji i pamćenju. Kratka šetnja ili nekoliko vježbi istezanja mogu čuda učiniti za koncentraciju.
Paljenje svjetiljke, priprema olovki ili kratka vježba disanja mogu signalizirati mozgu da je vrijeme za učenje. Djeca rituale doživljavaju kao sigurnost i strukturu.
Mobiteli, televizija i tableti mogu ozbiljno omesti pažnju. Tijekom učenja, važno je da tehnologija bude isključena ili odložena na stranu.
Umjesto da samo pasivno čita, neka dijete prepričava gradivo, crta mentalne mape ili rješava kvizove. Aktivno uključivanje jača razumijevanje i zadržava koncentraciju.
Mozgu je potrebna energija za rad. Lagani obroci bogati voćem, povrćem, orašastim plodovima i dovoljno vode pomažu u održavanju pažnje i smanjenju umora.
Djeca se lakše motiviraju kada osjete da je njihov trud prepoznat. Pohvala za upornost ili simbolična nagrada jača samopouzdanje i potiče koncentraciju.
Djeca najbolje uče kada im je zanimljivo. Ako učinite učenje zabavnim, kroz igre, eksperimente ili priče, koncentracija dolazi gotovo prirodno.
Razvijanje dječje koncentracije proces je koji zahtijeva vrijeme i strpljenje. Najvažnije je da djeca osjete podršku, a ne pritisak. Kada učenje postane dio svakodnevnog ritma i kada se poveže s igrom, pokretom i znatiželjom, koncentracija dolazi prirodno. Trudite se biti strpljivi i ne očekujte od djeteta da bude odlično na svim poljima!
Tu smo za sva Vaša pitanja!
Vaša, Harfa!
Pozivamo vas da se pridružite edukativnom autorskom programu Irene Orlović pod nazivom ‘KAKO ODGOJITI MENTALNO SNAŽNO DIJETE’.
Pratite ovaj kvalitetan i esencijalan program iz udobnosti svog doma, prema vlastitom rasporedu, te se pridružite grupi više od 1000 zadovoljnih roditelja i stručnjaka specijaliziranih za rad s djecom koji su već stekli znanje o razvoju djece kroz ovu edukaciju.
Edukacija se odvija u šest modula :
Edukativni program započinje 30.10.2023. Nakon što odgledate sve tematske module, bit će vam pružena prilika da se u online susretu uživo, 6.12. u 18 sati, konzultirate s Irenom Orlović. To će biti idealna prigoda da postavite svoja pitanja i u izravnoj komunikaciji dobijete odgovore.
Edukacija je namijenjena roditeljima i stručnjacima koji rade s djecom.
Detaljnije o modulima:
1. SNAŽAN METALNI SKLOP
Na ovoj edukaciji naučit ćete:
Trajanje: 2 sata i 30 minuta
Platforma: Zoom
2. KOMUNIKACIJA KOJA OSNAŽUJE DJECU
Na drugom modulu online edukacije naučit ćete:
Trajanje: 2 sata i 30 minuta
Platforma: Zoom
3. MOĆ EMPATIJE
Mi smo ljudi i po našoj prirodi ne možemo živjeti sami za sebe potrebni su nam drugi ljudi i njihova suosjećajnost. Djeca koja nisu razvila empatiju izrastaju u bešćutne, neosjetljive odrasle osobe koje nailaze na velike poteškoće u stvaranju kvalitetnih odnosa s drugima. Odrasla osoba koja kao dijete nije razvila empatiju ne prepoznaje niti razumije emocionalna stanja drugih ljudi, niti ima sposobnost suosjećati s njima. Takvi odrasli mogu razviti duboki osjećaj usamljenosti.
Trajanje: 2 sata i 30 minuta
Platforma: Zoom
4. STORYTELLING – KAKO NAPRAVITI BAJKU KOJA OSNAŽUJE DJECU
Bajke su alat koji može pomoći roditeljima da izgrade snažan povezujući odnos s djetetom. Pričanjem bajki osnažujemo dječji mentalni sklop. Kroz bajke djeci možemo prenijeti informaciju na način koji je njima blizak i na temelju kojega mogu razumjeti informaciju.
Djeci su potrebne bajke jer prepoznaju poruku na intuitivnoj i podsvjesnoj razini, na kojoj djeca i funkcioniraju.
Sposobnost kvalitetne komunikacije s ljudima je jedna od ključnih kvalifikacija u današnje vrijeme. Djeci su više od svega u komunikaciji potrebne bajke. Na edukaciji ćete doznati i zašto.
Na ovoj radionici naučit ćete kako u tri koraka i malo mašte osmisliti najljepšu bajku za svoje dijete. Također ćete pomoći djeci da: kroz bajke pronađu kreativno rješenje svakog problema razvijaju zdravu sliku o sebi i da žive ispunjen život da pronađu resurse u sebi koji će im pomoći da budu samopouzdaniji.
Trajanje: 2 sata i 30 minuta
Platforma: Zoom
5. KAKO S LJUBAVLJU REĆI “NE”
Postaviti zdrave i jasne osobne granice znači brinuti za svoje psihofizičko zdravlje, što je temelj brige za psihofizičko zdravlje djeteta. Kakve su naše osobne granice, ovisi o tome kakav smo odnos u djetinjstvu imali sa svojim roditeljima i koliko su oni poštivali naš integritet.
Na ovoj edukaciji naučit ćete:
Trajanje: 2 sata
Platforma: Zoom
6. ZOOM SUSRET S IRENOM ORLOVIĆ
Sve što ste tijekom edukacije željeli pitati i prokomentirati s Irenom Orlović, moći ćete učiniti tijekom susreta s njom na kraju edukacije. U ugodnom druženju, imat ćete priliku ponoviti najvažnije dijelove svakog modula, razmijeniti iskustva i napuniti se dobrom energijom i motivacijom da dalje ulažete u razvoj sebe kao roditelja.
Počinje: 06.12.2023. u 18:00
Trajanje: 2 sata
Platforma: Zoom
O voditeljici edukacije
Irena Orlović, Msc. je završila psihosocijalno savjetovanje na University of Graz i stekla titulu Master of Science. Završila je i petogodišnju edukaciju za neurolingvističkog psihoterapeuta kod njemačke krovne organizacije DVNLP. Članica je Hrvatske asocijacije za zdravstvenu pedagogiju, Certificirana je od strane njemačke krovne organizacije DVNLP i Hrvatske asocijacije HANLP kao NLP – trener. Dodatno se usavršava na Mindsight Institutu kojega je osnovao dr. Daniel Siegel čije knjige je objavila u Hrvatskoj i Srbiji.
Irena je osnivačica prve Međunarodne škole Harfa u Splitu – Škole koja uči djecu jačati svoje kognitivne sposobnosti kroz socio-emocionalne programe preporučene od strane znanstvene zajednice (IB-International Baccalaureate). Također je autorica nagrađivane web aplikacije Pametnica, te vlasnica i urednica izdavačke kuće Harfa gdje je 17 godina proučavala literaturu uglednih svjetskih neuroznanstvenika, psihologa i psihoterapeuta u području razvoja djece te je uredila i objavila na hrvatskom jeziku više od 100 knjiga pod sloganom Knjige koje vole djecu.
Njezin rad je više puta nagrađivan, a prepoznata je i od strane Udruge poslovnih žena KRUG gdje je dobila nagradu kao socijalna poduzetnica godine pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske
Jedna od samo pet žena na svijetu koje su predstavljene u dokumentarnom filmu FIVE koji govori o jedinstvenim ženama koje su svojim radom pozitivno utjecale na društvo u kojem žive
Trajanje: 2 mjeseca
Platforma: Zoom
CIJENE I UPUTE ZA PLAĆANJE
Cijena edukacije iznosi 120 eura, a nudimo vam mogućnost plaćanja u dvije rate.
POSEBNA PONUDA: Za sve koji izvrše jednokratno plaćanje unutar 24 sata od registracije, nudimo poseban popust po cijeni od 99 eura.
Sudjelovanje je moguće otkazati isključivo pisanim putem (na mail adresu: nina.glavicic@harfa.hr) najkasnije 7 radnih dana prije početka programa. Sudionici koji su odustali nakon tog roka ili ne prisustvuju programu, nemaju pravo na povrat kotizacije i dužni su platiti punu naknadu. Ako prijavljeni sudionik ne može sudjelovati na programu, može poslati drugog zamjenskog sudionika.
Pametnica zadržava pravo otkazivanja – u ovom slučaju, naknada se vraća u cijelosti. Popunjavanjem ovog obrasca za prijavu, prihvaćate ove odredbe i opće uvjete.
Bez obzira na to gdje u svijetu živite, teško je gledati vijesti iz Ukrajine. Bombardiranje civilnih područja, građani koji bježe, obični ljudi koji stoje ispred tenkova. Vijesti stalno dolaze, a naša djeca, posebno ona starija, nemaju izbora nego postati toga svjesna. A budući da sukob uznemiruje i nas, a nasilje je toliko besmisleno, može biti teško odgovoriti na pitanja naše djece o tome.
Ovaj članak objašnjava kako odgovoriti na pitanja o ratu na način primjeren djeci od predškolske do tinejdžerske dobi. Iako ovo možda smatrate neredom o kojemu mogu raspravljati samo odrasli, vaše dijete možda čuje svašta o ratu, donosi zaključke i osjeća tjeskobu. Stoga je važno da djetetu date do znanja da je na sigurnom i smanjite njegovu tjeskobu odgovarajući na sva njegova pitanja.
U nastavku pokazujemo kako razgovarati s djetetom s obzirom na njegovu dob. Ali prvo, neke opće smjernice.
Ovako mala djeca ne bi smjela biti izložena vijestima, ali mogu nešto načuti ili čuti od svojih prijatelja. Ako vaše dijete pokrene raspravu, pitajte što je čulo. Prihvatite sve strahove koje može pokazati: Može biti zastrašujuće to čuti. Uvjerite ga da se to događa vrlo daleko i da je na sigurnom. Objasnite da čak i odrasli ponekad zaborave upotrijebiti riječi pa to može dovesti do sukoba, a to je bolno i uvijek tužno. Pitajte dijete želi li nacrtati sliku i poslati dio svoje ljubavi ukrajinskom narodu.
S djecom mlađom od deset godina ne trebate spominjati problem, ali budite oprezni ako dijete pokrene raspravu. Pitajte dijete što je čulo i što misli o tome. Pitajte ga je li razmišljalo o tome što se događa i zašto. Saslušajte njegove strahove bez odbacivanja, a zatim uvjerite svoje dijete da ćete ga zaštititi: Bombe ovdje u Kaliforniji? E TO je zastrašujuća ideja. Hvala Bogu, to se neće dogoditi. Rat je daleko. A ja ću te uvijek čuvati, bez obzira na sve.
Primjenjivije za Hrvatsku i regiju, možete reći da se rat događa dovoljno daleko da neće doći do nas, niti ga možemo čuti ili vidjeti eksplozije.
Odgovarajte na djetetova pitanja jednostavnim riječima koje može razumjeti. Evo primjera:
Djecu od deset i više godina jako će zanimati što se događa, stoga nemojte oklijevati i razgovarajte s njima o tome. Međutim, budite svjesni da njihov interes može skrivati tjeskobu. Uvijek ih prvo pitajte što su čuli, što misle o tome i što misle da se događa.
Prihvatite njihove strahove bez odbacivanja: Tvoj je prijatelj rekao da bi moglo doći do nuklearnog rata? To je vrlo zastrašujuća pomisao. Mislim da se to neće dogoditi, ali razumijem zašto te ta ideja uplašila. Dušo, hvala ti što si mi rekao da te to brine. Čuvat ću te bez obzira na sve.
Priznajte da je situacija tragična i s djetetom promislite o tome što vaša obitelj može učiniti da pomogne, na primjer, prikupiti ili donirati novac.
Ako imate tinejdžera, zašto ne iskoristite priliku za rasprave koje razvijaju kritičko mišljenje, vrijednosti i medijsku pismenost? Možete raspravljati o svemu što smo već naveli i postavljati pitanja koja vode do dublje rasprave, kao što su:
Nakon razgovora, predložite da vi i vaš tinejdžer pronađete neke dobre izvore informacija o tome što se događa. Na primjer, pogledajte internetsku stranicu NPR-a da biste poslušali reportažu o tome kako Rusi svakodnevno osjećaju utjecaj sankcija ili kako je ruska policija zatvorila djecu koja su odnijela cvijeće i natpise „Ne ratu” ukrajinskom veleposlanstvu. Ili na stranici Reutersa zajedno čitajte o tome kako je tužitelj suda za ratne zločine otvorio istragu o Ukrajini.
Tinejdžeri su u procesu oblikovanja svojih pogleda na svijet, stoga je važno da imaju priliku osjetiti da mogu pozitivno pridonijeti suočavanju s katastrofalnim događajima u svijetu. Razgovarajte sa svojim tinejdžerom o tome kako čak i male geste mogu napraviti razliku i predložite da zajedno učinite nešto čime ćete prikupiti novac koji ćete donirati organizacijama koje pomažu i spašavaju živote.
U Hrvatskoj, neke od organizacija kojima možete donirati novac za pomoć Ukrajini i/ili izbjeglicama koje dolaze su UNICEF, Zaklada SOLIDARNA, Hrvatski Caritas i Hrvatski Crveni križ. Ako želite i možete pomoći konkretnije, potražite načine na koje možete pomoći na Facebook stranici SOS Ukrajina.
U Hrvatsku su počeli pristizati ljudi izbjegli od ratnih sukoba u Ukrajini, najviše majke s djecom. Ta se djeca već uključuju u sustav skrbi, gdje god je moguće – u vrtiće i škole.
Razgovarajte sa svojom djecom o tome kako prihvatiti novo dijete u skupinu ili razred, a da se osjeti dobrodošlo i prihvaćeno.
Djetetu školske dobi možete pomoći shvatiti kako se osjeća dijete iz Ukrajine, što bi mu moglo trebati od kolega u razredu da se lakše snađe i osjeti prihvaćeno. Nakon toga, zajedno možete razmisliti na koje načine djetetu pokazati dobrodošlicu.
Postaviti zdrave i jasne osobne granice znači brinuti za svoje psihofizičko zdravlje, što je temelj brige za psihofizičko zdravlje djeteta. Kakve su naše osobne granice, ovisi o tome kakav smo odnos u djetinjstvu imali sa svojim roditeljima i koliko su oni poštivali naš integritet.
Pozivamo vas na online edukaciju Irene Orlović Kako s ljubavlju reći “NE” koja će se održati 20. prosinca s početkom u 18 sati.
Na ovoj edukaciji naučit ćete:
Datum: 20. prosinca 2021.
Početak: 18 h
Trajanje: 2 sata
Platforma: Zoom
“Što omiljeniji želimo biti, to je veći rizik da će nas drugi prezirati i iskorištavati.”
Jesper Juul
O voditeljici edukacije
Irena Orlović, Msc. je magistra znanosti psiho socijalnog savjetovanja (Universität Graz). Završila je petogodišnju edukaciju za neurolingvističkog psihoterapeuta pri njemačkoj krovnoj organizaciji DVNLP. Dodatno se usavršava na Mindsight Institutu kojega je osnovao dr. Daniel Siegel čije knjige je objavila u Hrvatskoj. Certificirana je od strane njemačke krovne organizacije DVNLP i kao NLP – trener. Članica je Hrvatske asocijacije za zdravstvenu pedagogiju.
Osnivačica je Škole za budućnost HARFA s programom putem kojeg djeca uče jačati svoje kognitivne sposobnosti kroz socio-emocionalne programe onako kako to sugerira znanost.
Autorica je nagrađivane web-aplikacije Pametnica, vlasnica i urednica izdavačke kuće Harfa putem koje je prethodnih 17 godina proučavala literaturu uglednih svjetskih neuroznanstvenika, psihologa i psihoterapeuta u području razvoja djece.
Vođena osobnim iskustvom kroz rad na ranoj stimulaciji sa svojim djetetom, koristeći neke od tih naslova, uredila je i objavila na hrvatskom jeziku seriju literature pod sloganom Knjige koje vole djecu. Prepoznata je od strane Udruge poslovnih žena KRUG jer je kao roditelj djeteta s poteškoćama u razvoju, uvidjevši da u Hrvatskoj nedostaje literature koja bi pomagala roditeljima u sličnoj situaciji, okupila stručni tim i pokrenula izdavačku kuću Harfa koja je danas prepoznata u javnosti kao kuća koja objavljuje literaturu renomiranih stručnjaka iz područja ranog razvoja djece.
Od strane iste udruge dobila je i nagradu kao Poduzetnica godine u kategoriji socijalnog poduzetništva, a pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske.
Datum: 20. prosinca 2021.
Početak: 18 h
Trajanje: 2 sata
Platforma: Zoom
Cijena: 250 Kn
Podaci za plaćanje iz Hrvatske
Pametnica, obrt za edukaciju i savjetovanje, vl. Irena Orlović
HR0623400091160500652 (PBZ), poziv na broj:122021.
Napomena: Edukacija će biti snimana i bit će dostupna 24 sata.
Sudjelovanje je moguće otkazati isključivo pisanim putem (na mail adresu: pametnica@pametnica.me) najkasnije 7 radnih dana prije početka programa. Sudionici koji su odustali nakon tog roka ili ne prisustvuju programu, nemaju pravo na povrat kotizacije i dužni su platiti punu naknadu. Ako prijavljeni sudionik ne može sudjelovati na programu, može poslati drugog zamjenskog sudionika.
Pametnica zadržava pravo otkazivanja – u ovom slučaju, naknada se vraća u cijelosti. Popunjavanjem ovog obrasca za prijavu, prihvaćate ove odredbe i opće uvjete.
Dragi roditelji,
zadovoljstvo nam je obavijestiti vas da uskoro krećemo s novim ciklusom NTC radionica u Splitu!
Radionice će se ove godine održavati prema sljedećem rasporedu:
Predškolci – termin će biti dodan naknadno
Učenici 1. i 2. razreda – PONEDJELJKOM od 17:15 do 18:45
Učenici 3. i 4. razreda – PONEDJELJKOM od 19:00 do 20:30
Učenici 1. i 2. razreda – UTORKOM od 17:15 do 18:45
Učenici 3. i 4. razreda – UTORKOM od 19:00 do 20:30
Ovisno o interesu, postoji mogućnost otvaranja dodatnih termina.
Pristup učenju može za djecu biti poticajan i zabavan (a tako se najlakše uči), ako se učenje događa kroz igru i ako vodimo računa o razvoju tri područja koja treba poticati:
1. Stimulacija razvoja neuronskih veza i puteva
Ova faza naglašava važnost razvoja motoričkih i grafomotoričkih sposobnosti koje pomažu fizičkom i intelektualnom razvoju djece. Djeca kroz niz aktivnosti pronalaze najbolja rješenja za svladavanje prepreka te razvijaju svoju koordinaciju, ali i osjećaj za prostor. U našem školskom sustavu igre poput rotacije, skakanja i grafomotorike nepravedno su zapostavljene na štetu djece i njihova cjelokupnog razvoja. Dr. Rajović kroz NTC sustav daje jednostavne, učinkovite i nadasve korisne grafomotoričke vježbe koje stimulativno djeluju na fizički, a po najnovijim istraživanjima i mentalni razvoj djeteta.
2. Stimulacija razvoja misaonih procesa
U drugoj je fazi prikazano nekoliko razina, od prepoznavanja apstraktnih pojmova do njihova povezivanja i vještog ophođenja apstraktnom klasifikacijom, serijacijom i asocijacijom. Većina djece spontano prepoznaje apstraktne simbole, ali s vremenom gube interes jer roditelji ne znaju kako ih dovestu na višu razinu koja je izuzetno stimulativna za razvoj misaonih procesa. Upravo NTC pronalazi prijelaze na složenije forme apstraktnih klasifikacija i serijacija, što predstavlja temelj razvoja matematičke/logičke inteligencije.
3. Stimulacija razvoja funkcionalnog razmišljanja
Razvoj funkcionalnog razmišljanja nužan je ako želimo držati korak s obrazovnim sustavima razvijenijih država. NTC potiče razvoj funkcionalnog razmišljanja uz pomoć zagonetnih pitanja i priča koje djeca s radošću rješavaju.
Na NTC radionicama vaše će dijete:
Ako ste zainteresirani za upis djeteta na NTC radionice, molimo vas da ispunite prijavnicu.
Termini radionica: 1x tjedno
Mjesto održavanja: Privatna osnovna škola Harfa, Split
Trajanje radionice: 90 minuta (2 školska sata)
Početak radionica: 4. listopada 2021.
Rok za prijavu: 29. rujna 2021.
Cijena radionica: 280 Kn mjesečno
Za sve dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte mailom.
Vama i vašim (pred)školarcima želimo sretan početak nove školske godine. Veselimo se ponovnom susretu i radionicama uživo!
Centar za povezivanje je mjesto interdisciplinarne kliničke prakse u Pasadeni koji je osnovala dr. Tina Payne Bryson.
Sljedeći uvod prethodno je objavljen u jesenskom izdanju časopisa The Quarterly 2019. godine:
„Koliko god sam kao dijete voljela ljeto – a voljela sam ljeto – isto sam toliko svake jeseni bila uzbuđena zbog povratka u školu. Jedva sam čekala kupiti novu odjeću za školu, ponovno vidjeti prijatelje, uvesti rutinu, naučiti nove stvari i zaista sam htjela obnoviti svoje zalihe školskog pribora. Moja sestra, s druge strane, nikad nije voljela povratak u školu. Bunila se protiv rasporeda, domaćih zadaća i bilo joj je mrsko što cijeli dan ne može nositi kupaći kostim. A bilo je ljeta kad je naša mama brojala dane do početka škole, ali i ljeta kad je tugovala što su njezini dugi, slobodni dani s djevojčicama završili – do sljedećeg lipnja.
Svake godine djeca i roditelji imaju čitav niz reakcija na završetak ljeta i početak škole. Svejedno, to je definitivno prijelaz koji može biti težak za sve. To može biti izazov, jer se pitamo tko će biti novi učitelji i kolege u razredu, a iskusimo i promjene u rasporedu. Uobičajeno je da mnoga djeca i tinejdžeri tijekom tog prijelaznog razdoblja osjećaju brigu koja može biti iscrpljujuća ili posebno teška. Srećom, postoje razni koraci koje možemo poduzeti kako bismo im pomogli da se pripreme i uspješno snađu u ovom dijelu godine.
Prije nekoliko godina osnovala sam Centar za povezivanje (engl. Center for Connection, CFC), interdisciplinarnu kliničku praksu u Pasadeni. Okupili smo cijeli tim stručnjaka koji pomažu djeci i obiteljima ne samo da prežive, već i da uspiju u različitim područjima svog života – uključujući i povratak u školu. Zamolila sam neke od naših stručnjaka da predlože strategije i alate koji će pomoći djeci pri povratku u učionice.”
1. Savjet dr. Tine Payne Bryson, osnivačice i izvršne direktorice Centra za povezivanje: Neka škola bude zabavno mjesto.
Dajte djeci malo vremena za stvaranje pozitivnih asocijacija između zabave i škole. U školu dođite 10-15 minuta ranije i radite zabavne stvari s njima kako biste im pomogli u stvaranju ovih asocijacija. Igrajte se na ljuljačkama, igrajte Uno ili Eye Spy ili neku drugu smiješnu igru.
2. Savjet Tami Millard, stručnjakinje za učenje pri Centru za povezivanje: Spavajte.
Spavanje je bitno jer omogućava djetetu da se na pozitivan način nosi sa stresom i postane otporno. Prednji režanj, koji nam pomaže u regulaciji emocija i tijela, fleksibilnosti, donošenju dobrih odluka, rješavanju problema i još puno toga, ne može optimalno funkcionirati bez dobrog sna. „Ako nekoliko tjedana prije početka škole uspostavite rutinu spavanja/buđenja, promjene u rasporedu bit će minimalne.”
3. Savjet Christine Triano, psihoterapeutkinje i direktorice za mentalno zdravlje pri Centru za povezivanje: Uspostavite mirnu jutarnju rutinu.
Sjednite sa svojim djetetom i sastavite popis svega što treba učiniti ujutro prije izlaska iz kuće i napravite plan za smanjenje stresa. Na primjer, spakirati ruksak i staviti ga pokraj vrata večer prije, pripremiti cipele i jaknu kraj ulaznih vrata, napuniti bocu vodom i staviti je u hladnjak, oprati kutiju za ručak nakon škole i pripremiti hranu za sljedeći dan. Ovisno o djetetovoj dobi, volim prebaciti odgovornost na dijete.
4. Savjet Hanne Bogen Novak, logopeda pri Centru za povezivanje: Zamišljajte.
Pokušajte upotrijebiti vizualizaciju za izgradnju snažnog izvršnog sustava, koji je ključan za učenje. Potaknite dijete da stvori mentalni film o svom povratku u školu pomoću alata čiji je akronim SEAT. Zamislite to.
Možete potaknuti dijete da tijekom ovog procesa razmišljanja duboko udahne (idealno dok zapravo zastanete i sjedite), istražujući njegove emocije.
5. Savjet dr. Joy Malik-Hasbrook, kliničke psihologinje i direktorice psihoedukacijske procjene: Uključite dijete.
Uključite dijete u proces pronalaženja rješenja, poštujući njegovo razumijevanje sebe, ovisno o dobi. Možemo postaviti pitanje: Što će ti pomoći da hrabro zakoračiš u novu školsku godinu? Što ti treba?
6. Savjet Tami Millard, stručnjakinje za učenje pri Centru za povezivanje: Stvorite ravnotežu.
Stvorite navike koje će pomoći djeci u svakoj sljedećoj promjeni, iz godine u godinu. „Počevši od osnovne škole pa sve do fakulteta, potaknite ih da se uključe u obiteljski razgovor o stvaranju rasporeda za dobro uravnotežen život koji uključuje školu i upravljanje aktivnostima, zajedno s fizičkim aktivnostima, vremenom za obitelj, spavanje, odmor i druge vrijedne aktivnosti.”
7. Savjet Janel Umfress, obrazovne terapeutkinje i stručnjakinje za učenje pri Centru za povezivanje: Neka se djeca igraju s vršnjacima.
Igra i interakcija s vršnjacima iz razreda pomažu pri povezivanju i stvaranju prvog dojma, a povećavaju i želju za odlaskom u školu.
8. Savjet dr. Tine Payne Bryson, osnivačice i izvršne direktorice Centra za povezivanje: Simbol hrabrosti.
Dajte im privremenu tetovažu i kad je stavite, recite: „Ovo je tvoj znak hrabrosti.” Možete pokloniti i jednostavnu narukvicu. Pronađite jezik koji im najbolje odgovara – možete upotrijebiti riječi poput mir, smirenost ili hrabrost.
9. Savjet Christine Triano, psihoterapeutkinje i direktorice za mentalno zdravlje pri Centru za povezivanje: Prođite kroz tjedni raspored.
Kad je riječ o komunikaciji i cjelokupnom upravljanju vremenom, upotrijebite bijelu ploču s tjednim kalendarom. Popunite ga zajedno svaku nedjelju navečer, upotrijebite markere u različitim bojama (jedna boja za svako dijete). Navedite obveze, izvanškolske aktivnosti, važne rokove ili važne obiteljske događaje. Djeca vole znati što mogu očekivati, a tako će zavoljeti planiranje vlastitog kalendara. Važno im je da sami mogu dodati stvari koje su im bitne!
10. Savjet Hanne Bogen Novak, logopeda pri Centru za povezivanje: Naučite djecu da postavljaju pitanja.
Sva pomutnja zbog povratka u školu proizlazi iz nejasne brige o ponovnoj integraciji u društvenu dinamiku učionice. „Iskoristi pitalice i pokaži vršnjacima da razmišljaš o njima: ‘Pitam se što si danas donio za ručak.’” Nadajmo se da će dijete dobiti neko pitanje zauzvrat i tako shvatiti da i drugi ljudi pitaju i brinu o njemu.
11. Savjet dr. Joy Malik-Hasbrook, kliničke psihologinje i direktorice psihoedukacijske procjene: Igra za vježbu.
Kako biste obradili i stvorili osjećaj poznatosti, isprobajte različite vrste igara – zamišljajte (zajedno se pretvarajte da ste u školi), nacrtajte školu, napišite priču o njoj.
12. Savjet Tami Millard, stručnjakinje za učenje pri Centru za povezivanje: Razgovarajte o tome.
Starija djeca također imaju društvene probleme i ako nisu vidjela svoje prijatelje tijekom ljeta, možda će brinuti o tome kako će društvo izgledati. Pitajte djecu kako se zbog toga osjećaju i kako to namjeravaju riješiti.
13. Savjet Janel Umfress, obrazovne terapeutkinje i stručnjakinje za učenje pri Centru za povezivanje: Pokrenite razgovor.
Pronađite knjige o povratku u školu i čitajte sa svojim djetetom. Roditelji mogu pokazati fotografije sebe u toj dobi i s iskrenim se emocijama prisjetiti svojih iskustava.
14. Savjet dr. Tine Payne Bryson, osnivačice i izvršne direktorice Centra za povezivanje: Glumi dok ne uspiješ!
Kad pomičete tijelo u različite položaje, aktivirate emocije, misli i osjećaje povezane s tim stavom. Budite razigrani dok to radite! Zamolite djecu da vam pokažu kako njihova tijela izgledaju kad osjećaju hrabrost (neka zauzmu neku pozu). Ako stojimo kao da smo hrabri, to nam pomaže da osjetimo hrabrost. Možemo 2-3 minute biti skroz opušteni (kao hobotnica) ili zauzeti bilo koju drugu pozu koja je potpuno opuštena i slobodna. Činite to nekoliko minuta.
15. Savjet dr. Joy Malik-Hasbrook, kliničke psihologinje i direktorice psihoedukacijske procjene: Počnite od sebe.
Djeca vrlo lako mogu zaključiti kako se osjećamo zbog njihova povratka u školu, stoga je važno obraditi i razjasniti vlastite brige, misli ili okidače iz vlastita školskog iskustva koji bi mogli isplivati na površinu. Ako pokažemo smireno samopouzdanje, unutarnje suosjećanje i poštovanje, možemo pokazati svojoj djeci kako vjerujemo da će se snaći.
16. Savjet Janel Umfress, obrazovne terapeutkinje i stručnjakinje za učenje pri Centru za povezivanje: Naglasite znatiželju kao društvenu vještinu.
Moglo bi biti jako korisno pružiti djeci alate koji im pomažu upravljati njihovim odnosima. Brige su često povezane sa slobodnim vremenom, poput odmora i ručka, a ne s onim što se događa u učionici. Ističući znatiželju kao društvenu vještinu, učimo djecu o tome kako ući u grupu i, što je najvažnije, kako postavljati pitanja. Pitanje se može odnositi na dopuštenje za uključivanje u igru ili sjedenje s grupom za vrijeme ručka (Smijem li?). Još važnije, želimo naučiti djecu da budu znatiželjna i pokrenu razgovor i održe temu i razgovor. Kad se djeca vrate iz škole nakon igre s novim ili starim prijateljem ili se povežu s nekim za vrijeme ručka, njihovo se iskustvo često smatra pozitivnijim.
17. Savjet Christine Triano, psihoterapeutkinje i direktorice za mentalno zdravlje pri Centru za povezivanje: Neka jutra budu zabavna.
Napravite popis jutarnjih pjesama za kuću ili automobil. Odaberite pjesme koje povećavaju energiju, uz koje je zabavno pjevati i plesati ili pak jutro mogu učiniti manje stresnim.
18. Savjet Hanne Bogen Novak, logopeda pri Centru za povezivanje: Budite zahvalni.
Nedavna istraživanja pokazuju da usredotočenost i zahvalnost zbog omiljenijih aspekata škole mogu čak promijeniti kemijski sastav mozga u ovome trenutku, što pomaže vašem djetetu da (o)drži ravnotežu.
19. Savjet Olivije Martinez-Hauge, terapeutkinje za mentalno zdravlje pri Centru za povezivanje:
Naša djeca nisu jedina koja zaslužuju suosjećanje dok koračamo u novu školsku godinu. Povratak u školu vrijeme je promjene za sve – djecu i roditelje. Zastanite na trenutak i udahnite. Zaista će sve biti u redu.
Sad kad se osjećate bolje, razgovarajmo o domaćoj zadaći. Završava li pisanje domaće zadaće u suzama? Plačete li vi ili vaše dijete? Evo nekoliko savjeta koji će pomoći pri pisanju domaćih zadaća.
Budite sigurni da vas nitko neće ispitivati o ovome.
20. Savjet Janel Umfress, obrazovne terapeutkinje i stručnjakinje za učenje pri Centru za povezivanje: Surađujte s učiteljem.
Ako dijete ima velike brige i strahove, identificirane poteškoće u učenju ili su roditelji zabrinuti, važno je te informacije podijeliti s djetetovim učiteljem da bi razumio kako najbolje podržati dijete od samog početka.
21. Savjet Tami Millard, stručnjakinje za učenje pri Centru za povezivanje: Kad je riječ o starijoj djeci, Tami Millard kaže:
Razmišljajući o našoj starijoj djeci (viši razredi osnovne škole, srednja škola), važno je stvoriti navike koje će im pomoći u svakom prijelaznom razdoblju, godinu za godinom. Potaknite ih da se uključe u obiteljski razgovor o stvaranju rasporeda za dobro uravnotežen život koji uključuje školu i upravljanje aktivnostima, zajedno s fizičkim aktivnostima, vremenom za obitelj, spavanje i odmor (često poznat i kao prazan hod, razdoblje u kojem ne radite ništa). Da biste saznali ponešto o važnosti slobodnog vremena, pročitajte ovaj članak: https://www.nytimes.com/2019/06/21/opinion/summer-lying-fallow.html).
22. Savjet Allie Bowne-Schreiner, terapeutkinja za mentalno zdravlje pri Centru za povezivanje: Odvojite ono dodatno „posebno” vrijeme za povezivanje sa svakim djetetom na kraju dana.
Čak i 10 minuta neprekinutog, usredotočenog vremena bez tehnologije, kada slijedite dijete i povezujete se, učinit će čuda i pomoći mu da se osjeća viđenim i važnim. Vrijeme poslije škole i večeri mogu biti kaotični, a ako inzistirate na odmoru da biste se posvetili ovom zajedničkom usredotočenom, kvalitetnom vremenu, možete emocionalno opteretiti dijete.
23. Savjet Olivije Martinez-Hauge, terapeutkinje za mentalno zdravlje pri Centru za povezivanje: Kako si proveo dan?
Ovo sam pitanje sinu postavila puno puta. Odgovor koji dobivam rutinski je nezadovoljavajući – dobro. Želim više, ali kako ću pomoći sinu da mi se otvori? Evo nekoliko savjeta koji su mi pomogli.
Napomena: Ako se djetetovo ponašanje pažljivo prati u školi, nemojte pitati dijete je li mu dan bio dobar ili loš. Velike su šanse da se dijete srami svoga ponašanja, a naglasak na pozitivnim pitanjima može ga potaknuti da s vama podijeli ono što se događa u školi.
24. Savjet dr. Tine Payne Bryson, osnivačice i izvršne direktorice Centra za povezivanje: Imenuj i pripitomi.
Zajedno s djetetom izradite knjigu tako što ćete fotografirati djetetovu školu – učionicu, igralište, mjesto na kojem se rastajete, kantinu. Izradite fotografije i sastavite ih u obliku knjige, a pritom pazite na sljedeće:
25. Savjet dr. Tine Payne Bryson, osnivačice i izvršne direktorice Centra za povezivanje: Zatražite pomoć.
Važno je napomenuti da bi neka djeca, bez obzira na dob, mogla trebati dodatnu podršku stručnjaka. Promatrajte vrijeme i jačinu djetetove anksioznosti ili reaktivnosti i budite znatiželjni što i zašto izaziva te osjećaje. Moguće je da se dijete ne može nositi sa zahtjevima okoline ili nešto drugo izaziva stres. Ako vam se čini da su djetetove reakcije neuobičajene za razvojno razdoblje, potražite stručnu pomoć – bolje prije nego kasnije – kako biste detaljnije proučili sve što uzrokuje stres.
Jeste li ikada susreli zdravo dijete koje neće potrčati prema blatu ili lokvi sa željom da protrči kroz nju, gazi, skakuće, prska ili je preskoči? Odakle ta potreba? Najvažniji posao mozga je prikupljanje, a zatim i obrada informacija, što i jest inteligencija. Upravo zbog toga dijete u periodu razvoja ima instinktivnu potrebu prikupljati što više informacija, tj. što više učiti.
Ovo će biti jasnije ako zamislimo sljedeću situaciju: bježimo od grupe vukova koji nas sustižu. Vjerojatno će nas stići za dvije, tri minute. A mi do skloništa imamo dvije minute.
Tog trenutka, mozak preuzima kompletnu kontrolu i ne pita nas gotovo ništa, jer tu nema puno vremena za razmišljanje. Svaki pokret, svaki detalj je sada važan. Naš život u ovoj situaciji ovisi od onoga što smo do tog trenutka naučili. U punom trku vidimo ispred sebe na 20 metara granu koja je se ispriječila na putu i nalazi se u visini kukova. Desno je provalija, a lijevo gusta šuma. Jasno je da s te šumske staze ne možemo skrenuti.
Budući da se radi o životnoj opasnosti, mozak uključuje svoje rezervne kapacitete i radi sedam puta brže, a u toj situaciji prima puno veći broj slika nego što je to uobičajeno. Zbog toga nam se čini kao da smo u usporenom filmu, a jedna sekunda izgleda kao sedam sekundi. Realno, čovjek u punom trku 20 metara pretrči za 3 sekunde. A nama se čini da nikako nećemo stići do te grane i nama to traje oko 20 sekundi.
Odakle ta vrhunska sposobnost mozga da uspori vrijeme? To je evolutivna adaptacija razvijana milijunima godina, jer nam mozak na taj način daje dodatno vrijeme da nađemo rješenje. I dok trčimo prema grani do koje nikako da stignemo, mozak primjećuje da na grani nema ni jednog lista. A sve okolo je puno lišća. Mozak nam šalje sliku iz djetinjstva kada smo kao djeca u šumi lomili suhe grane. I zaključujemo da je ta grana suha i shvaćamo da ne moramo ni preskakati tu granu niti se provlačiti ispod nje, nego je u punom trku lomimo svojim tijelom.
Što bi bilo da kao djeca nismo imali prilike lomiti suhe grane šetajući kroz šumu? Možda bismo zastali ispred ove suhe grane i izgubili dragocjene 3-4 sekunde. A možda i život. Jasno je da je najvažniji posao mozga prikupljanje informacija koje će obraditi u slučaju potrebe i tako se stvaraju veze između pojedinih dijelova kore velikog mozga, što pozitivno utiče na razvoj kognitivnih sposobnosti djeteta.
Obrađivanje i povezivanje informacija je bit inteligencije. Tako da je razumljivo zašto dijete mora skakati po blatu, penjati se na drveće, skakati po krevetu, jer na taj način stimulira razvoj svojih kognitivnih sposobnosti. Pitanje je što će biti s današnjim djetetom koje sjedi dnevno po 2-3 sata? Zbog toga izostaju tisuće ulaznih impulsa i time se slabije stimuliraju važni fiziološki mehanizmi koji polako ispadaju iz upotrebe (dinamička akomodacija oka, fiksacija predmeta u pokretu, kompleksne vrste pokreta u trčanju…).
Netko može pomisliti da je i gledanje video igrice dobar način da mozak primi tisuće impulsa, ali to nije aktivnost koja je u skladu s dosadašnjom evolucijom. Dobro je poznata Teslina misao, da smo mi proizvod vjekova neprekidnog prilagođavanja i da velike i nagle promjene mogu proizvesti nepredviđene i po svoj prilici, katastrofalne posljedice. Zato je važno da dijete u periodu djetinjstva što više vremena provodi u trčanju, skakanju, preskakanju, provlačenju, da boravi u prirodi, da se penje na drveće i sl. I tako aktivira i pomaže razvoj važnih dijelova kore velikog mozga. Samim time, obaveza roditelja je da omoguće ove aktivnosti. Jer tako pomažu razvoj ukupnih sposobnosti djeteta i pripremaju ga za život. Puno je toga što roditelji mogu napraviti, ali bar za početak, sada kada dolaze proljetne i ljetne kiše, dobro bi bilo da dijete dobije gumene čizme i da hoda ili čak i skače po baricama ili blatu koliko god to želi. Umjesto da ih sputavamo, osigurajmo im sigurno okruženje za istraživanje i radost u prirodi.
Preneseno s NTC Učenje
SPLIT
Zbog velikog interesa, u organizaciji nakladničke kuće Harfa 15. studenog 2013. ponovo će se održati dva edukativna predavanja na temu NTC-sustava učenja koja su namijenjena roditeljima, odgojiteljima, učiteljima, psiholozima i drugim stručnjacima koji se bave odgojem i obrazovanjem djece.
Prvo predavanje pod nazivom NTC-sustav učenja – Kako igrom uspješno razvijati djetetov IQ, 1. dio namijenjeno je onima koji do sada nisu imali prilike slušati predavanje dr. Rajovića. Prvo predavanje započinje u 16.15 u Gradskoj knjižnici Marka Marulića (Ulica Slobode 2).
Drugo predavanje pod nazivom NTC-sustav učenja – Kako igrom uspješno razvijati djetetov IQ, 2. dio više je razine i namijenjeno je onima koji su odslušali prvo predavanje. Drugo predavanje započinje u 18.15 u Gradskoj knjižnici Marka Marulića (Ulica Slobode 2). (Ovo je predavanje popunjeno!)
Da biste prisustvovali predavanju, potrebno je kupiti jednu našu knjigu. Budući da se zbog velikog interesa uvijek podigne „velika frka“ oko dolaska dr. Ranka Rajovića, ovoga puta odlučili smo da to bude dječji roman Velika frka. Potrebno je uplatiti 100,00 kn za navedeni roman, a podaci su za uplatu: Harfa d.o.o., Rodrigina 4, ž.r.: HR2823400091110478520. (Kod prvog predavanja u rubriku za "poziv na broj" upišite 0113, a kod drugog predavanja 0213). Potvrdu o uplati i kontakt podatke pošaljite na ntc@harfa.hr
Knjigu i potvrdu o odslušanom predavanju dobit ćete na predavanju.
Predavač je autor NTC-sustava učenja dr. Ranko Rajović, predsjednik Odbora za darovite međunarodne udruge Mensa i UNICEF-ov suradnik na projektu ranog poticanja intelektualnog razvoja djece.
NTC-sustavom podiže se intelektualni potencijal djece te se razvija brzina razmišljanja i zaključivanja – tzv. funkcionalno znanje.
Činjenica je da inteligencija ne ovisi samo o broju neurona, odnosno da nije uvjetovana samo genetskim potencijalom nego i vezama među neuronima, tzv. sinapsama. Razdoblje do sedme godine života najdragocjenije je za formiranje novih neuronskih veza (sinapsi). NTC – sustav učenja bavi se pitanjem kako stimulirati razvoj sinapsi, a time i ogromne dječje potencijale prije polaska u školu i u školi, a na njega će Dr. Ranko Rajović odgovoriti tijekom predavanja.
NTC-sustav učenja usmjeren je prema razvoju kognitivnih sposobnosti djece, a temelji se na istraživanjima koja upozoravaju na to da mozak uspostavlja 75 % svih neuronskih veza (sinapsi) do sedme godine života, a od toga 50 % sinapsi nastane već do pete godine. Taj se argument čini dovoljno uvjerljivim da posvetimo veliku pozornost predškolskoj dobi, učinkovitosti učenja i korištenju dječjeg pamćenja. Ako tijekom formalnog osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja radimo sa samo 25 % preostalih mogućnosti korištenja potencijala mozgovnog kapaciteta, tada je važno znati kako se razvija dijete do sedme godine života.
NTC-sustav učenja dr. Ranka Rajovića primjenjuje se na različite načine u 14 europskih zemalja. Sustav podrazumijeva učenje utemeljeno na teorijskim osnovama neurologije, neuropsihologije i drugih znanosti, posebno pedagoških – obiteljske pedagogije, didaktike i metodike za predškolski i osnovnoškolski uzrast. Taj sustav učenja predstavlja operacionalizaciju teorijskih spoznaja navedenih znanstvenih disciplina, što je dobar pokazatelj kako povezivati teoriju s obrazovnom praksom. Pritom je riječ o novom pristupu učenju u kojem dominira misaona aktivnost djeteta i njegov uspješan razvoj. Sustav je vrlo dobro i detaljno razrađen, primjenjiv u obitelji, predškolskim ustanovama i u razrednoj nastavi osnovne škole. Program nudi načine prepoznavanja darovite djece, njihove karakteristike i putove prema povećanju IQ-a, razvoja sposobnosti i stvaralačkog mišljenja. Naglašava se važnost obitelji i šire društvene zajednice (vrtići, škole, centri za darovite) u razvoju darovite djece. NTC-sustav učenja ozbiljno će poljuljati opravdanost tradicionalnog rada s djecom.
Sva pitanja vezana za prijavu za predavanje možete postaviti na ntc@harfa.hr ili na 098/305534.
Gotovo se sva djeca pri računanju služe prstima. No kako postaju veća, a matematički problemi sve složeniji, često im se govori da ne računaju pomoću prstiju te se misli da je to manje inteligentan način razmišljanja. No učitelji, roditelji i drugi učenici koji se mršte kada se neko dijete pri računanju služi prstima možda im oduzimaju divnu priliku za jačanje povezanosti među neuronima.
Profesor sa Stanforda Jo Boaler na web-stranici „The Atlantic“ piše o neurološkim koristima upotrebe prstiju pri računanju te tvrdi da takav način računanja može pridonijeti naprednijem razmišljanju na višim matematičkim razinama.
Braneći učenicima korištenje prstiju dok računaju moglo bi, prema novim istraživanjima mozga, biti slično zaustavljanju njihova matematičkog razvoja. Prsti su jedno od najkorisnijih vizualnih pomoćnih sredstava, a područje mozga koje upravlja prstima puno se koristi i u odrasloj dobi. Potreba za percepcijom putem prstiju kao i važnost takve percepcije mogle bi čak biti i razlog zašto pijanisti i ostali glazbenici često puno bolje razumiju matematiku od osoba koje ne sviraju nikakav instrument.
Boalerova je razvila istraživanje i kurikulum da bi podržao privlačniji način podučavanja matematike primjenom vizualnog razmišljanja, računanja i naprednog razmišljanja. Njezin program, YouCubed, na Sveučilištu u Standfordu, pomaže učenicima i nastavnicima da probiju barikade u učenju matematike. Strah od matematike, kako je dokazano, predstavlja prepreku u učenju matematike. Upozoravajući na tu problematiku i promišljajući o novim načinima podučavanja matematike, Boalerova utire šire putove učenicima, ali i odraslima, za razvoj ljubavi prema matematici.
Nije čudno što učenici tako često misle da je matematika nedostižna i nezanimljiva kada ih se obično samo gurne u svijet apstrakcije i brojeva u učionicama. Od njih se traži da napamet uče matematičke činjenice te da oru po stranicama i stranicama radnih listova prepunih brojki, a sve to uz vrlo malo vizualnog angažmana i kreativne prezentacije matematike, za što su često krivi nastavni propisi i loši kurikulumi. Zajednički vrtićki standardi za osmi razred više pozornosti poklanjaju vizualnom radu negoli brojni drugi setovi mjerila učenja, no njihov srednjoškolski sadržaj ipak obvezuje nastavnike na računalno i apstraktno razmišljanje. A ondje gdje ti standardi i potiču vizualan rad, on se obično potiče kao uvod u razvoj apstraktnih ideja, a ne kao alat za uočavanje i proširivanje matematičkih ideja te jačanje važnih neuralnih umreženja.
Izvor: KQED
Djeca u tinejdžerskoj dobi i adolescenciji provode sve manje vremena s roditeljima, a sve više s vršnjacima. No, unatoč tome roditelji im, svojim razumijevanjem kroz što oni prolaze te svojom otvorenošću za njihova istraživanja, u ovoj tranziciji mogu uvelike pomoći. Dalje u tekstu navedeno je nekoliko savjeta roditeljima:
Što utječe na proces razvoja identiteta?
Velike fiziološke i tjelesne promjene u adolescenciji važne su za razvoj identiteta, budući da na temelju njih adolescent djelomično mijenja doživljaj samoga sebe.
Psihološke utjecaje odražava potreba odvajanja vlastitih adolescentovih vrijednosti, stavova, standarda i sl. od onih kojima ga je tijekom djetinjstva učio roditelj. Trajno i rigidno pridržavanje usvojenih roditeljskih uputa, standarda i vrijednosti, bez njihova propitivanja, nije adaptivno u odraslosti. Sposobnost razlikovanja vlastitih interesa, potreba, stavova i procjena od onih roditeljskih ili preuzetih od značajnih drugih osoba iz života, početak je procesa formiranja identiteta.
Društveni utjecaji ogledaju se u strukturama kao što su obitelj, prijatelji, škola, vjerske zajednice, sportski i drugi centri koji postavljaju različita očekivanja prema adolescentima u odnosu na to kakva postavljaju prema djeci. Ta očekivanja uključuju suradnju, usuglašavanje stajališta i aktivnosti s drugim ljudima.
Što se utjecaja obitelji tiče, važno je da dijete osjeti podršku i povezanost s članovima obitelji, uz istovremeno poticanje autonomije i reguliranje ponašanja. Ovakva su obiteljska iskustva povezana s dobrim mentalnim zdravljem adolescenata.
Vršnjaci ostvaruju utjecaj na razvoj identiteta tako što predstavljaju referentnu grupu unutar koje adolescenti testiraju novorazvijene vještine vezane uz razvijeni identitet. Socijalna podrška, odnosno odobravanje od strane vršnjaka snažan je prediktor poimanja sebe kao vrijedne osobe. Kvaliteta i stabilnost adolescentskih prijateljstava, također, su snažno povezani sa samopoštovanjem koje je u temelju identiteta.
Potraga za identitetom
Klinički psiholog, dr. Les Parrott, opisuje pet uobičajenih načina na koje adolescenti iskazuju traženje sebe u svijetu odraslih. Statusni simboli kao što je nošenje određene odjeće i posjedovanje određenih predmeta omogućuju tinejdžerima uključivanje u poželjne vršnjačke grupe koje im pomažu u razvoju identiteta. Buntovnost prema roditeljima i drugim osobama od autoriteta ukazuje na želju za propitivanjem njihovih vrijednosti i odvajanjem od njih, uz istovremeno prihvaćanje od strane vršnjaka. Zabranjena ponašanja kao što je pušenje, pijenje, korištenje droga, seksualne aktivnosti i sl. predstavljaju pokušaj igranja uloga odrasle osobe. Oponašanje idola također predstavlja eksperimentiranje s različitim društvenim ulogama, a identificiranje s idolom pruža tinejdžeru osjećaj pripadnosti određenoj društvenoj skupini. Netolerantnost prema vršnjacima izvan svoje klike ili isključenje iz vršnjačke grupe način je na koji se tinejdžeri odjeljuju od karakteristika koje smatraju nepoželjnim i taj način učvršćuju dijelove svog identiteta.
Izvor: Mina Đorđević / www.istrazime.com