Pozivamo vas da se prijavite na edukaciju o jačanju dječje emocionalne inteligencije komunikacijom i igrom, koja će se održati u Splitu u listopadu (prvi modul) i studenome (drugi modul), a koju vode Tatjana Gjurković i Irena Orlović. Prijaviti se možete putem ovog obrasca.

Edukacija kod Irena Orlović mi je donela nove i korisne uvide u funkcionisanje dečjeg mozga i način komunikacije sa decom. Koristeći podatke iz naučnih studija, pozivajući se na vrhunske terapeute i autore knjiga iz oblasti psihologije i medicine, uz primere iz sopstvenog života – Irena lako prenosi znanje i naučne činjenice. Od dizajna njene prezentacije do praktične primene svega što je naučila, Irenino predavanje mi bilo jedno od najlepših kojem sam prisustvovala. 
Jasmina Stojanović, glavna i odgovorna urednica magazina "Sensa"

Živimo u vremenu kada ubrzani način života uvelike odražava na je sve veći broj djece koji imaju emocionalnih i ponašajnih problema. U zadnjih nekoliko desetljeća neuroznanost je došla do brojnih značajnih saznanja. Neuroznanstvenici su potvrdili da dječji mozak nije neki stroj koji je strukturiran po planu i programu došao na ovaj svijet, već je to nerazvijen ljudski organ koji će se ovisno o okolini u kojoj odrasta razvijati cijeli život. A na temelju našega odnosa s djecom formiraju se temeljne strukture koje će doživotno obilježiti dijete kao osobu. O nama uvelike ovisi razina EQ djeteta koja je važan prediktor životne uspješnosti svake odrasle osobe.

Na ovoj edukaciji dat ćemo vam smjernice koje će pomoći izgraditi kvalitetan odnos s djecom. Tatjana Gjurković će govoriti o privrženosti i tepiji igrom te objasniti zašto su važni i kako utječu na razvoj djece, a Irena Orlović će govoriti o oblicima komunikacije temeljene na razvoju mozga djeteta, koji će pomoći djetetu da vas čuje i stvori zdravu sliku o sebi.

Od našega odnosa ovisi razvoj emocionalne inteligencije djeteta koja je važan prediktor životne uspješnosti svake odrasle osobe zato ćemo tijekom edukacije dati smjernice koje će vam pomoći izgraditi zdrav odnos s djecom.

"Da bi dijete imalo zdrave socio-emocionalne vještine, ljudi u njegovoj 
okolini trebaju iste razvijati." 

Tatjana Gjurković

TOPLE PAHULJE I HLADNE BODLJE U EMOCIONALNOM POVEZIVANJU S DJETETOM

Kad bi dječja srca mogla priču ispričati, kakva bi ona bila? Prožeta toplinom i mekim pahuljama ili prošarana hladnim bojama? Svi želimo sretnu i nasmijanu djecu. I neka to jesu i neka to nisu. Što ih razlikuje? Tip emocionalne povezanosti, odnosno privrženosti koji su prvo stvarali sa svojim najvažnijim odraslim osobama, sto su za većinu roditelji a potom i s odgojiteljima, učiteljima i drugima koji su ostavili neobrisivi trag u njihovim srcima.

Na ovoj edukaciji razgovarat ćemo o tipovima privrženosti i kako utječu na našu interakciju s djecom. Kroz brojne iskustvene aktivnosti, imat ćete priliku produbiti razumijevanje o djeci te iste koristiti u svom radu s njima.

Tatjana Gjurković, mag. psihologije, certificirana transakcijska analitičarka – psihoterapeutkinja te registrirana terapeutkinja igrom, produbit će vaše znanje o emocionalnoj inteligenciji. Govorit će o važnosti samosvjesnosti vlastitih obrazaca osjećanja, razmišljanja i ponašanja kao i znanje o emocijama te će osvijestiti kako razgovarati s djetetom i kako poticati razvoj djetetove empatije, što je preduvjet za razvoj njegove socijalne svijesti i odgovornosti prema sebi i drugima. 

A dat će vam odgovore i na sljedeća pitanja:

Koje vještine terapije igrom možemo koristiti u odgoju djeteta?Zašto je nekoj djeci tako teško slijediti upute? 
Zašto neka djeca puno toga odbijaju I na prvu uvijek kažu “ne”? 
Zašto se neka djeca ne uključuju u igru s vršnjacima? 
Zašto neka djeca jako puno plaču? 
Zašto se neka djeca teško odvajaju od roditelja? 

"Dijete od roditelja nasljeđuje samo skicu, a način na koji
će se oblikovati i graditi dječji mozak ovisi o njegovoj interakciji
najprije s roditeljima, a potom i okolinom."

Irena Orlović

KAKO KOMUNIKACIJOM OBLIKOVATI SNAŽAN MOZAK DJETETA

Što možemo napraviti kako komunikacijom utječemo na razvoj mozga govorit će vam Irena Orlović, autorica nagrađivane web-aplikacije Pametnica, vlasnica i urednica izdavače kuće Harfa putem koje je prethodnih 17 godina proučavala literaturu uglednih svjetskih neuroznanstvenika, psihologa i psihoterapeuta te certificirana savjetnica u neuro-lingvictičkoj psihoterapiji (DVNLPt),
Vođena osobnim iskustvom kroz rad na ranoj stimulaciji sa svojim djetetom koristeći neke od tih naslova, objavila je više korisnih naslova iz područja i na hrvatskom jeziku pod sloganom Knjige koje vole djecu. 

Na edukaciji će dati odgovore na sljedeća pitanja:

• Kako komunikacijom izravno utječemo na oblikovanje dječjeg mozga?
• Što znači pozitivan ili snažan mozak?
• Zašto je emocionalni razvoj temelj intelektualnog razvoja?
• Kako komunicirati kao učitelj, odgojitelj ili roditelj terapeut?
• Kako putem komunikacije možemo oblikovati i integrirati mozak u razvoju? 
• Zašto su roditelji najvažnija karika u odgoju i obrazovanju djece?
• Kako pomoći djeci da crpe svoje potencijale i izrastu u najboljeg mogućeg sebe? 
• Na što trebamo obratiti pozornost ako želimo da se mozak zdravo razvija u prvim godinama?
  ​

PRVI MODUL

Tople pahulje i hladne bodlje u emocionalnom povezivanju s djetetom
Tatjana Gjurković

Kada: 24.10.2018. u 17.30 sati
 Gdje: Sveučilišna knjižnica, Ul. Ruđera Boškovića 31, 21000, Split
Trajanje: 4 školska sata

PRIJAVA JE OBAVEZNA. ISPUNITE PRIJAVNICU

DRUGI MODUL

Kako oblikovati snažan mozak djeteta?
Irena Orlović

Kada: 7.11.2018. u 17.30 sati
Gdje: Sveučilišna knjižnica, Ul. Ruđera Boškovića 31, 21000, Split
Trajanje: 4 školska sata

PRIJAVA JE OBAVEZNA. ISPUNITE PRIJAVNICU

Edukacija je namijenjena za: roditelje, odgojitelje, učitelje, psihologe, pedagoge, socijalne pedagoge, edukacijske rehabilitatore, logopede, psihoterapeute i sve druge koje zanima ovo područje dječjeg razvoja.
VAŽNO: Sve prolaznice i polaznici edukacije imat će priliku kupiti naše knjige po posebno sniženim cijenama, samo za njih za vrijeme trajanja edukacije.

Cijena pojedinačne edukacije je 250 kn, a cijena obje edukacije je 440 kn. PRIJAVA OBAVEZNA.

Podatci za uplatu: 
Pametnica, obrt za edukaciju i savjetovanje, vl. Irena Orlović
HR0623400091160500652 (PBZ)​, poziv na broj: 241018.

Svi sudionici dobit će potvrdu o sudjelovanju.

Poučno i ohrabrujuće iskustvo koje pokazuje da u trenutku umora od čitanja iste slikovnice svome djetetu samo treba predahnuti i pronaći novi kreativni put za čitanje iste priče.

Kada sam postala mama, jedva sam čekala kada ću Noi početi čitati slikovnice. Da se razumijemo, čitala sam mu otkad se rodio, ali nisam mogla dočekati trenutak kada ću imati neku povratnu informaciju s njegove strane.

Nisam dugo trebala čekati na to. Bilo je ljeto i na nekom od štandova uz plažu kupila sam par slikovnica. Navečer smo se ušuškali u krevet, uzeli Tri praščića i tako je sve počelo. Noa je taman punio godinu dana (da, rano je počeo govoriti) i samo je vikao još i opet.

Naravno da sam bila oduševljena, jeeeeeeee, sviđa mu se (to je ona povratna informacija koju sam čekala)! Nakon tjedan dan dosadili su mi i vuk i praščići. Znala sam cijelu priču napamet (i danas ju znam!). Potajno sam željela da izgubimo slikovnicu, da praščići srede vuka ili da on pojede praščiće… ma ja ću ih sve pojesti redom, i slikovnicu, samo da više ne moram čitati istu priču.

U razgovoru s drugim roditeljima shvatila sam da nemam samo ja taj „problem“ i nekako vam bude lakše kada znate da niste sami, zar ne? Onda sam počela tražiti odgovor na pitanje: „Zašto djeca traže da im se čita uvijek ista priča?“.

Tražila sam, čitala i shvatila da unatoč svojim manama čitanje iste slikovnice donosi mnoge prednosti za male čitatelje.

Sjetila sam se latinske izreke Repetitio est mater studiorum – Ponavljanje je majka učenja. Svi učimo ponavljanjem, tako da nije čudno što djeca traže uvijek iste slikovnice. Na taj način mozak „upija“ priče i nove jezične obrasce.

Istraživanje o usvajanju jezika kod djece, koje su provele britanske psihologinje Horst, Parsons i Bryan, pokazalo je kako djeca kojoj se čita ista knjiga više puta brže zapamte i usvajaju nove riječi od djece kojima se čitaju različite knjige (a sadrže iste nove riječi).

Dijete neke riječi treba čuti i do 250 puta prije nego što ih u potpunosti zapamti i shvati. Čitanjem usvajaju veliki broj riječi, čime obogaćuju svoj vokabular. Slušanjem omiljene priče uočavaju da se jezik ne sastoji samo od slova već i glasova i rima.

Ako ste roditelj, onda znate da djeca vole rutinu. Ona im daje osjećaj kontrole nad okolinom i sigurnost jer mogu predvidjeti što ih čeka. Rutina je važna u svim aspektima života, pa tako i u čitanju. Čitanje iste priče pomaže djetetu da se umiri i opusti, što je od velike važnosti kada se dijete sprema na spavanje. Na taj način dijete povezuje osjećaj bliskosti i ugode kako s vama tako i s čitanjem.

Ako vam ponestane ideja i entuzijazma, iskoristite tu istu slikovnicu kao tražilicu – zadajte im pojam koji moraju pronaći. Uz slikovnicu učite boje, oblike, vrste životinja, ma sve što vam padne na pamet.

Obrnite uloge: vi slušajte, a dijete neka „čita“ priču. Uvedite neke nove likove u priču i razgovarajte kako bi priča sada mogla teći. Kada vam se čini da ne prate priče, promijenite pojedine riječi i vidjet će te kako će vas brzo ispraviti i reći: „To ne ide tako!“

Učenje novih riječi, širenje vokabulara, razumijevanje pročitanog, upoznavanje jezika, bolje komunikacijske vještine, veće samopouzdanje samo su neke od pogodnosti koje donosi čitanje.

Zato, dragi roditelji, bake i djedovi, čitajte iznova iste slikovnice i ne preskačite nove nepoznate riječi i pojmove. Upravo suprotno, ukažite na njih prvi, objasnite im njihovo značenje, vrlo brzo ćete uočiti kako ih je dijete zapamtilo i usvojilo. I, naravno, imajte strpljenja jer malenim glavicama treba malo duže da ih zapamte.

Noa s početka priče danas ima i sestricu s kojom smo bezbroj puta čitali Tri praščića, no ovoga puta nisam gubila živce. Znala sam zašto je to potrebno i važno. Upravo iznova i opet čitamo sjajnu novu slikovnicu Pastele u štrajku Drewa Daywalta, u kojoj sam si sama napravila „medvjeđu uslugu“ i svakoj od 12 pastela dala drugi glas. Pa kada čitam iznova, ne mogu se sjetiti koji je čiji glas, no Erin i Noa to jako dobro znaju, pa me ispravljaju, čak i sami daju svoje glasove. Dobro se zabavljamo dok iznova čitamo iste slikovnice.

Preuzeto s gkr.hr

Pročitajte i:

Uvjeti odrastanja i razvoj mozga​