+385 99 300 1174

Prodajna mjesta

Besplatna (za iznose iznad 35 eura) i brza dostava.

O Harfi

Prodajna mjesta

Besplatna (za iznose iznad 35 eura) i brza dostava.

7 veljače, 2021

Dr. Ranko Rajović održat će praktičnu edukaciju u Ivanić-Gradu 7. studenoga 2016.

Dr. Ranko Rajović održat će praktičnu edukaciju u Ivanić-Gradu 7. studenoga 2016.

 

OVDJE SE PRIJAVITE ZA EDUKACIJU

Zbog velikog interesa, u organizaciji izdavačke kuće Harfa, dr. Ranko Rajović, jedan od najvećih autoriteta na ovim prostorima kad govorimo o odgoju i obrazovanju, održat će praktičnu edukaciju pod nazivom "Kako igrom uspješno razvijati djetetov IQ" temeljenu na NTC sustavu učenja, inovativnom programu čiji je autor. Edukacija je namijenjena roditeljima, odgojiteljima, učiteljima i drugim stručnjacima koji se bave odgojem i obrazovanjem djece.
 

Dr. Ranko Rajović, inače doktor interne medicine, dugogodišnji je predsjednik Odbora za darovite međunarodne udruge Mensa i UNICEF-ov suradnik na projektu ranog poticanja intelektualnog razvoja djece te osnivač Mense Srbije i Odsjeka za darovite Nikola Tesla Centra. 

Edukacija će se održati u Ivanić-Gradu, 7. studenoga 2016. u 18.00 sati u restoranu Ivanićanka, Trg Vladimira Nazora 2
 

Trajanje je praktične edukacije četiri školska sata, a redovna cijena je cijena je 300 kn. Ako uplatu izvršite u roku 48 sati od trenutka prijave, cijena praktične edukacije za Vas je 260,00 kn + POKLON NTC – Radna bilježnica. 

Da biste sudjelovali na edukaciji, obavezna je prijava. Prijavnicu ispunite ovdje

Potvrdu o sudjelovanju dobit ćete prilikom dolaska na edukaciju.

 

Program edukacije:

 NTC-sustav učenja – igre koje oštećuju razvoj djeteta, a da toga nismo svjesni.

Uvod – funkcionalno znanje.

Razvoj mozga.

Koje aktivnosti oštećuju razvoj djeteta?

Je li rana stimulacija mučenje djeteta ili je potrebna?

Igre koje stimuliraju ukupni razvoj djeteta (NTC-tablica).

Reproduktivno učenje za mozak ne postoji

Zašto je reproduktivno učenje prošlost.

Kako mozak radi, reproduktivno ili asocijativno?

Zašto zaboravljamo lekcije koje smo dobro naučili?

Misaone klasifikacije, serijacije, asocijacije (NTC-tablica, II. dio)

Igra – skrivanje riječi u rečenici (I. razina)

Zašto mozak nauči lakše nešto sto nam ne treba, a ne ono što nam je ponekad važno?

Radionice, reproduktivno i asocijativno učenje

Nelogične priče, (I. razina)

 

 

 

NTC-sustavom podiže se intelektualni potencijal djece te se razvija brzina razmišljanja i zaključivanja – tzv. funkcionalno znanje.

Činjenica je da inteligencija ne ovisi samo o broju neurona, odnosno da nije uvjetovana samo genetskim potencijalom nego i vezama među neuronima, tzv. sinapsama. Razdoblje do sedme godine života najdragocjenije je za formiranje novih neuronskih veza (sinapsi). NTC – sustav učenja bavi se pitanjem kako stimulirati razvoj sinapsi, a time i ogromne dječje potencijale prije polaska u školu i u školi, a na njega će Dr. Ranko Rajović odgovoriti tijekom predavanja.

NTC-sustav učenja usmjeren je prema razvoju kognitivnih sposobnosti djece, a  temelji se na istraživanjima koja upozoravaju na to da mozak uspostavlja 75 % svih neuronskih veza (sinapsi) do sedme godine života, a od toga 50 % sinapsi nastane već do pete godine. Taj se argument čini dovoljno uvjerljivim da posvetimo veliku pozornost predškolskoj dobi, učinkovitosti učenja i korištenju dječjeg pamćenja. Ako tijekom formalnog osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja radimo sa samo 25 % preostalih mogućnosti korištenja potencijala mozgovnog kapaciteta, tada je važno znati kako se razvija dijete do sedme godine života.

NTC-sustav učenja dr. Ranka Rajovića primjenjuje se na različite načine u 15 europskih zemalja. Sustav podrazumijeva učenje utemeljeno na teorijskim osnovama neurologije, neuropsihologije i drugih znanosti, posebno pedagoških – obiteljske pedagogije, didaktike i metodike za predškolski i osnovnoškolski uzrast. Taj sustav učenja predstavlja operacionalizaciju teorijskih spoznaja navedenih znanstvenih disciplina, što je dobar pokazatelj kako povezivati teoriju s obrazovnom praksom. Pritom je riječ o novom pristupu učenju u kojem dominira misaona aktivnost djeteta i njegov uspješan razvoj. Sustav je vrlo dobro i detaljno razrađen, primjenjiv u obitelji, predškolskim ustanovama i u razrednoj nastavi osnovne škole. Program nudi načine prepoznavanja darovite djece, njihove karakteristike i putove prema povećanju IQ-a, razvoja sposobnosti i stvaralačkog mišljenja. Naglašava se važnost obitelji i šire društvene zajednice (vrtići, škole, centri za darovite) u razvoju darovite djece. NTC-sustav učenja ozbiljno će poljuljati opravdanost tradicionalnog rada s djecom.

Za sva pitanja i nedoumice stojimo vam na raspolaganju na 098/30 55 34, kontakt osoba Irena Orlović

 

""

                                                                  

Škola bez slobode i radosti je „dresura”

Škola bez slobode i radosti je „dresura”

 

Pročitajte intervju s Geraldom HÜTHEROM, uglednim njemačkim neurobiologom i autorom popularnih znanstvenih knjiga koji je objavljen u Tiroler Tageszeitungu – najprodavanijim lokalnim dnevnim novinama u austrijskoj pokrajini Tirol.

 

Došli ste u Tirol na poziv udruženja katoličkih učitelja. Jesu li učitelji i dalje usamljeni borci?

Dosad su se učitelji zaista osjećali kao usamljeni borci. Zato smo osnovali inicijativu Škola u buđenju, gdje bi se učitelji trebali međusobno jačati. Potreban nam je drukčiji međusobni odnos u školama.

Gdje god postoji savez među učiteljima, školskim vodstvom i roditeljima, tu nastaje škola koja nadmašuje samu sebe. U školama s takvim savezom može se upotrijebiti puni opseg djelovanja, unutar zakona, i on je očigledno veći nego što većina nastavnika vjeruje.
 

Digitalizacija je velika tema. Koji je u njoj zadatak učitelja i roditelja?

Moramo se uvijek iznova podsjećati da su digitalni mediji alati poput metra, čekića i dlijeta. Sve dok se ti alati upotrebljavaju za obavljanje zadatka, smatramo da ih je bolje imati nego nemati. Stoga je apsurdno odvraćati ili zabranjivati djeci kako i koliko dugo koristiti alat. To je jedna strana medalje.
 

A druga?

Digitalni mediji prvi su alat koji se također može koristiti za reguliranje emocija. Može premostiti dosadu, smanjiti frustracije, razbiti bijes, utišati emotivne potrebe. Kad se upotrebljavaju u te svrhe, a  to je u 90 posto slučajeva, tad postaju vrlo opasni. Sprječavaju mogućnost samostalnog učenja reguliranja emocija u stvarnom životu. I to je jedan od najtežih zadataka koje moramo savladati u svom postojanju. Ako u tu svrhu koristimo digitalne medije, možemo postati ovisni o njima. Završna bi misao bila da ne trebamo braniti upotrebu digitalnih medija, već da treba pomoći djeci i mladima da prepoznaju digitalne medije kao alat i na taj ih način i koriste.

U svojoj novoj knjizi bavite se vrijednostima. U školama, međutim, čini se dominiraju pritisak radi uspjeha i kaos.

Ono što se trenutačno događa u školama vrlo je upitno. Ipak trebali bismo pokušati definirati optimalnu situaciju. U školi se prije svega moramo pobrinuti da nijedno dijete ne izgubi urođenu radost učenja. To bi bio najvažniji zadatak. Kao drugo, djeca bi trebala moći izgraditi predodžbu i ideju o vlastitoj vrijednosti. Treće, trebali bismo izgraditi povezanost djece s onime što bi oni u budućnosti trebali štititi.

Tako ih trebamo povezati s prirodom, umjetnošću, glazbom itd. Nijedna osoba zadužena za nastavne planove i programe danas ne zna što će djeci trebati za 20 godina. Više nije pitanje stjecanja znanja, već je li netko spreman stalno iznova stjecati nova znanja.
 

Kako se osjećaj vrijednosti uklapa u istraživanje mozga?

Da bi djeca mogla utisnuti svijest o vlastitoj vrijednosti u mozak, potrebna su im iskustva s drugim ljudima koji će im jasno dati do znanja da su vrijedni. Svatko tko ima ideju o vlastitoj vrijednosti ne postaje objekt i ne može biti povodljiv. Ideja o vlastitoj vrijednosti potrebna nam je kao svojevrstan kompas u životu.
 

Djecu uspoređujete s biljkama penjačicama. Što mislite, dokad će roditelji surađivati sa sustavom?

U Njemačkoj postoji generacija roditelja koja više ne želi djecu prisilno slati u školu. Ako školski sustav smatramo ustanovom u koju djeca moraju ići i tamo nešto naučiti, onda ja kao istraživač mozga mogu samo reći da to ne funkcionira. Ili ćete naučiti dobrovoljno ili će to biti dresura. A onda se moram pitati, a za koga sve to činimo?
 

Za koga?

Za gospodarstvo koje će možda uništiti naš planet.

 

Preneseno sa Školskog portala