Sjedilački način života ima dugotrajne posljedice na naše zdravlje. Toga smo svi svjesni i o tome se srećom sve češće priča. No, cjelodnevno sjedenje ne ostavlja posljedice samo na odrasle ljude. Ostavlja posljedice i na djeci.

Zdravstveni sustavi različitih država, kao i razne udruge i organizacije, već duže vrijeme vode borbu s pretilošću djece. Sama hrana koju konzumiraju u školama samo je jedan problem. Drugi je taj što većinu dana djeca sjede, a koji sat tjelesnog odgoja u školama ne može puno pomoći. Zato je jedna američka škola odlučila stati na kraj sjedenju.

Prva škola koja je u potpunosti zamijenila klasične stolove i stolice

Osnovna škola Vallencito u San Rafaelu, Kalifornija, SAD, postala je prva škola koja je uvela stajaće stolove u učionice. Iako već postoje škole u kojima su ovakvi stolovi dostupni, ova škola je postala prva koja je u potpunosti zamijenila klasične stolove i stolice sa stajaćim stolovima. Na početku učenici možda i nisu bili toliko oduševljeni s idejom, ali su je vrlo brzo prihvatili.

„Stajanje mi potroši jedan dio energije pa se mogu koncentrirati bez meškoljenja na stolici“, izjavila je učenica Meadow McPherson za CBS News.

No, nisu samo učenici zadovoljni s novim načinom rada, već i sami profesori koji su primijetili da su učenici, od kad je škola uvela ove stolove, bolje fokusirani, produktivniji i imaju više samopouzdanja.

Od 22 učionice koje se nalaze u školi, njih 19 je zamijenilo obične stolove i stolice za stajaće stolove, a ostale tri dobit će ih do kraja godine. Uz stajaće stolove učenicima su dostupne i stolice za njih, ali većinu vremena ostaju neiskorištene. Osim povećanja produktivnosti, ovi stolovi omogućuju djeci da se kreću jer više nisu „prikovani“ za stolicu, niti ne moraju stajati na mjestu, kao „kipovi“, dok rade.

Osim što su stajaći stolovi dobri za povećanje produktivnosti, imaju i pozitivne posljedice za njihovo fizičko zdravlje. Ne samo zdravlje djece, već svih ljudi koji žive sjedilačkim načinom života.

„Povećavate tonus mišića nogu, poboljšavate cirkulaciju i arterijsku funkciju i naravno, svakog sata potrošite par kalorija više što može dovesti do velikih promjena“, objas nio je prednosti stajaćeg stola dr. Steven Mittelman, direktor Programa za dijabetes i pretilost Dječje bolnice Los Angeles.

Jedan sat tjedno, u danskim školama u okviru redovite, obavezne nastave, učenici slušaju o tome kako si međusobno pomagati i  natjecati se samo sa  samima sobom.

Danska je jedna od najsretnijih zemalja na svijetu. Prema rezultatima UN-ovog Svjetskog izvještaja o sreći, važnog istraživanja koje od 2012. godine rangira 155 najsretnijih zemalja na svijetu, Danska se već sedam godina nalazi u prve tri najsretnije zemlje na globalnoj razini. Činjenica da je od 1993. godine učenje o empatiji u školama obavezno, sigurno je faktor koji doprinosi razini sreće u zemlji.

Empatija pomaže izgradnji međuljudskih odnosa, sprečavanju zlostavljanja i uspjehu na poslu. Ona potiče razvoj vođa, poduzetnika i upravljača. „Empatični tinejdžeri“ često su uspješniji jer su više fokusirani na ciljeve u usporedbi sa svojim narcisoidnijim vršnjacima.

U danskim je školama jedan sat tjedno posvećen lekcijama iz empatije, u okviru sata jednostavno nazvanog "Vrijeme nastave", a namijenjen je učenicima starosti od 6 do 16 godina. Ovaj je sat sastavni dio danskog nastavnog plana i programa. Vrijeme provedeno na satu empatije jednako je važno kao i primjerice, engleski jezik ili matematika. Na ovim satima, učenici raspravljaju o svojim problemima, bez obzira jesu li povezani sa školom ili nisu, a onda cijeli razred zajedno s nastavnikom, pokušava pronaći rješenje temeljeno na stvarnom slušanju i razumijevanju. Ako nema nikakvih problema koje treba raspraviti, djeca jednostavno provode vrijeme zajedno se opuštajući i prakticirajući hygge – pojam koji nema doslovan prijevod (može biti i glagol i pridjev), a predstavlja fenomen usko vezan za dansku kulturu. Najbliže objašnjenje bi bilo „intimnost stvorena s namjerom“. U zemlji u kojoj noć pada vrlo rano tijekom godine, pada kiša, sivo je… hygge donosi svjetlost, toplinu i prijateljstvo, te stvara zajedničku intimnu atmosferu punu dobrodošlice. To je ključni koncept dobrobiti Danaca. Također, postaje i globalni fenomen: Amazon prodaje više od 900 knjiga na temu hyggea, a Instagramom kruži preko 3 milijuna postova označenih #hygge.
 

Američka autorica i psihologinja Jessica Alexander, autorica knjige „The Danish Way of Parenting: What the Happiest People in the World Know About Raising Confident, Capable Kids“ [Danski način odgajanja djece: što najsretniji ljudi na svijetu znaju o odgoju samopouzdane, sposobne djece], koju je napisala u suradnji s danskim psihoterapeutom Ibenom Sandalom, a prevedena je na 21 jezik, provela je terensko istraživanje kako bi razumjela kako to Danci uče empatiju.

Jedan od načina za učenje empatije je i timski rad, na kojem se temelji 60% zadataka u školi. Fokus nije  u nadmašivanju ostalih, već u odgovornosti u pomaganju manje darovitima. Iz istih razloga se Danska smatra i jednim od najboljih mjesta za rad u Europi.

Natječu se isključivo sami sa sobom, a ne s drugima. Danske škole ne nude ni nagrade ni trofeje učenicima koji su izvrsni u školskim predmetima ili sportovima kako ne bi poticali natjecateljski duh. Umjesto toga, škole prakticiraju kulturu motivacije za napretkom, koja se mjeri isključivo na individualnoj osnovi.

„Danci ostavljaju puno prostora za slobodnu igru, koja djecu uči empatiji i sposobnostima pregovaranja. Igranje u  prirodi smatra se edukativnim alatom još od 1871.“ objašnjava Jessica Alexander.

Tu je i zajedničko učenje, koje se sastoji od spajanja djece sa različitim slabostima i snagama u različitim školskim predmetima kako bi si međusobno pomagali na satovima i radili zajedno na različitim projektima. To ih od najranije dobi uči da niko ne može uspjeti sam i da se pomaganjem drugima postižu bolji rezultati.

„Dijete prirodno talentirano za matematiku neće postići puno ako ne nauči surađivati s drugima. Trebat će mu pomoć oko drugih predmeta. To je odlična lekcija za djecu od najranije dobi, jer nitko ne može ići kroz život sam. Mnoge studije pokazuju da kada nešto nekome objasnite, na primjer neki matematički problem, ne samo da ga i sami usvojite bolje nego da ste ga samo naučili, već razvijate i vještine empatije koje se onda dodatno osnažuju time što morate paziti na način na koji ta druga osoba prima informacije i morate se staviti na njeno mjesto da razumijete kako funkcionira učenje.“

Pohađanje sata o empatiji pruža ogromno zadovoljstvo i radost danskoj djeci i  priprema ih da odrastu u sretne odrasle osobe.

Prijevod: Harfa d.o.o.
Izvor: Morning Future