U 2017. godini postalo je vrlo privlačno isključiti se iz svijeta. Sve nam je crpilo energiju i izazivalo anksioznost: čitanje vijesti, posjećivanje mjesta gdje vlada gužva, druženje s rodbinom. Bilo bi vam oprošteno ako ste je poželjeli provesti u krevetu daleko od interneta i drugih ljudi.

 

Ali koliko god željeli provesti vrijeme nasamo, teško je biti potpuno opušten u samoći. Biti sam duže vrijeme može biti vrlo obeshrabrujuće, naročito ako to znači biti bez telefona koji vas povezuje s ostatkom svijeta.

Jedan izvještaj donosi da dnevno provodimo pet sati na svojim telefonima tako da – i kad smo sami tj. kad nismo fizički u prisustvu drugih ljudi – u stvari nismo sami jer naši uređaji svijetle i vibriraju na svaki zahtjev za povezanošću.

Drugo istraživanje otkrilo je je da smo spremni napraviti sve samo da ne budemo sami: jedna studija otkrila je da bi si ljudi radije davali elektrošokove nego sjedili u tišini sami sa svojim mislima.

Ipak je, u ime brige za sebe ili svog duševnog zdravlja, moguće pronaći mjesto na kojem ćete provoditi vrijeme sami sa sobom i u tome čak i uživati – bez telefona ili grižnje savjesti ili onog uznemirujućeg osjećaja da ne radite ništa. Evo kako to napraviti.

 

Odbacite predrasude

Nekim ljudima je teško nositi se s vremenom za sebe jer im ono ne izgleda privlačno. Vjerojatno ste vidjeli medijske naslove koji upozoravaju na utjecaj usamljenosti: „Kako nas ubija društvena izolacija“ ili „Usamljenost može biti veći rizik za zdravlje od pušenja ili pretilosti“. Nakon što ih pročitate čini vam se da je bolje – čak i zdravije – uvijek žudjeti za povezanošću.

Zahvaljujući strašnim upozorenjima lako je propustiti činjenicu da usamljenost i samoća nemaju isto značenje.

 

„Samo zato što provodite vrijeme sa sobom ne znači da ste usamljeni“, kaže Robert Coplan, profesor psihologije na Sveučilištu Carleton u Ottawi i jedan od urednika knjige The Handbook on Solitude.

 

„Usamljenost je više nezadovoljstvo s vašim odnosima u društvu i osjećaj neispunjenosti kad je u pitanju dubina odnosa s drugima i želja da se družite s ljudima. Možete biti najdruštvenija osoba na svijetu i osjećati se usamljeno ili možete biti introvert s nekoliko najbližih prijatelja i osjećati se ispunjeno.“ Drugim riječima, sve je stvar izbora – osjećaj da ste zapeli u samoći može vas učiniti nesretnima, ali provođenje vremena sa sobom jer to želite neće imati isti utjecaj.

 

Mnogi se drže ideje i da je samoća samo za introverte i da ekstroverti ne mogu uživati u vremenu nasamo.

No iznenađujuće, vaša društvena obilježja nemaju veze s tim. U jednom od svojih radova Thuy-vy Thi Nguye, istraživačica socijalne psihologije na Sveučilištu Rochester koja se bavi temom samoće, nije pronašla razliku u tome koliko introverti i ekstroverti uživaju u samoći.

„Introverti mogu imati manje prilika za druženje ili rjeđe tražiti interakciju s drugim ljudima, ali samo zato što nešto više vole ne znači da u tome i više uživaju,“ tvrdi ona. Pa ako ste izbjegavali vrijeme za sebe jer ste mislili da ne pripadate toj vrsti ljudi znajte da samoća ne diskriminira.

 

Upoznajte se s prednostima

Upoznavanje s dobrobitima vremena za sebe može vam pomoći da ga se ne bojite, kaže Michael Harris, autor knjige Solitude: In Pursuit of a Singular Life in a Crowded World. „Kad sam istraživao za svoju novu knjigu, raščlanjivanje vrijednosti samoće postalo mi je motiv da je potražim,“ kaže on.

Nedavno je Nguyen otkrila da provođenje vremena nasamo može ublažiti izražene emocije, kako pozitivne tako i negativne, tj. imati umirujući učinak. Drugo istraživanje otkrilo je da je samoća povezana s povećanom kreativnošću i pomaže izoštriti vještine potrebne za rješavanje problema.

Kad ste sami, imate više prostora da se fokusirate na jednu stvar što dovodi do toga da imate više prostora da se prepustite sanjarenju i da se dogode otkrivenja, kaže Larry Rosen, autor knjige The Distracted Mind i izvanredni profesor psihologije na California State-Dominguez Hills. „Kako bi se to dogodilo, mozak se mora dovesti u osnovno stanje, nešto što se ne može dogoditi kad se prebacujemo sa zadatka na zadatak,“ kaže on.

Studije su također otkrile da ljudi koji provedu neko vrijeme sami često spoznaju sebe i svoje prioritete na jedan nov način.

„Tijekom samoće možete stvarno shvatiti što volite i u što vjerujete neovisno o onome što vam drugi govore da volite ili vjerujete“, kaže Harris. „Čak vam i Netflix daje preporuke – danas više nemamo puno prostora da stvarno shvatimo što nam se sviđa i prema tome donesemo odluke.“

Iako zvuči nelogično, ali provođenje vremena nasamo može biti način kako ojačati veze: samoća može pojačati empatiju i, kako Harris objašnjava, „lakše je cijeniti nešto što nam nije stalno pred nosom.“

 

Shvatite da imate prostora za isprobavanje

Vrijeme nasamo bit će onakvo kakvim si ga napravite i ne mora nužno slijediti rutinu. „Najvažnije je da ste nasamo sa svojim mislima, a što ćete raditi ovisi samo o vama“, kaže Amy Morin, psihoterapeutkinja iz Marathona na Floridi i autorica knjige 13 Things Mentally Strong People Don’t Do.

Kad je netko od njezinih klijenata neodlučan započeti provoditi vrijeme sa sobom, ona im tada savjetuje da razmisle o različitim mogućnostima i krenu polako.

„Imam klijente koji svaki dan probaju nešto novo kako bi provjerili što im najbolje odgovara, a to može biti bilo što, od vođenja dnevnika do šetnji u prirodi ili kupanja“, kaže ona. „Ne morate odmah provoditi puno vremena nasamo – krenete s nekoliko minuta i onda produžujete to vrijeme kako vam odgovara.“

Coplan dodaje da u tom vremenu za sebe ne morate uistinu i biti sami.

„Znamo, na primjer, da boravak u prirodi stvarno smiruje i inspirira, ali nema snažnih dokaza koji kažu da ne možete u tu šetnju otići sa svojim ljubimcem ili čak povesti partnera dok šetate u tišini“, kaže on. „Znamo da je dobro odmaknuti se od stvari koje nam izazivaju stres ili remete našu dnevnu rutinu, ali kad je u pitanju fizička odvojenost, znanost još nema dokaza o njezinom djelovanju.“

Iako, ako postoji mogućnost da vam to što ste poveli odraslu osobu/malo dijete/ljubimca izazove stres ili da morate brinuti o njihovim potrebama, najbolje je da idete sami.

 

Pripremite se za one koji će vas odgovarati (a bit će ih)

Provođenje vremena sa sobom je stigmatizirano u našem društvu. „Kulturološki smo 'programirani' da samoću vidimo kao lošu. Djecu kažnjavamo osamljivanjem, a zatvorenike koji se loše ponašaju zatvaramo u samice“, kaže Coplan.

Ako počnete izbjegavati ili otkazivati planirane dogovore kako biste češće bili nasamo, ljudi će se početi pitati jeste li dobro ili će ih početi iritirati vaša nova navika, naročito ako uz to ostavljate telefon po strani kako biste se opustili i bili istinski nasamo sa svojim mislima. Možda neće razumjeti zašto odmah ne odgovarate na njihove poruke i pozive.

Mogli bi vas i optužiti što ste se maknuli s društvenih mreža pa ste propustili njihovu najavu bebe/vjenčanja/novog kućnog ljubimca. Harris se prisjeća kako se prijatelj naljutio na njega jer nije znao da mu je umro otac. Činjenica: Tu informaciju objavio je jedino na Facebooku na koji se Harris nije ulogirao skoro 10 godina.

Ako se susrećete s odbojnošću ili zbunjenošću svojih prijatelja, pomaže ako svoj novootkriveni entuzijazam za vrijeme nasamo objasnite kao nešto što je nužno za vaše zdravlje, kaže Harris.

„Inače je lako prepustiti im da upravljaju vašim životom jer im se samoća ne čini važnom. Ali vegetarijanac ne odlazi u restoran i prepušta restoranu odluku hoće li ili neće jesti govedinu taj dan. Sami odlučuju koja hrana je dobra za njih i onda pronađu mjesto gdje to mogu i dobiti.“

Ako to usporedimo, ne samo da imate dozvolu za si uzmete vrijeme za sebe i u njemu uživate, već je to nešto što biste trebali raditi u ime svog zdravlja i zdravog razuma. To činite za sebe.

 

Ne dozvolite nelagodi da vas sputava

Kad ste nasamo sa svojim mislima može vam se dogoditi… stvarnost. Mogu vam se dogoditi otkrića i prijelomni trenutci, ali isto tako možete se naći u situaciji da preispitujete svaku odluku koju ste do tada donijeli.

 

„Vrijeme i energija koje trošimo nastojeći biti sretni i izbjegavati stvari koje nas muče su ograničeni tako da, kad se nađemo na tihom mjestu gdje nema stvari koje nam odvlače pažnju od nas samih, negativni osjećaji počnu navirati“, kaže Morin.

 

Vrijeme bez telefona – koje bi u idealnoj situaciji trebalo biti dio vašeg vremena nasamo jer razmjena poruka s prijateljima se ne računa kao 'nasamo' – također može biti bolno. U nekim slučajevima to je bilo i stvarno istinito: Rosenovo istraživanje je otkrilo da odvajanje od telefona može izazvati simptome stresne situacije uključujući znojne dlanove, ubrzan rad srca i navalu kortizola, hormona stresa.

„Znamo da, ako je ljudima zabranjeno provjeriti telefon, makar samo na par minuta, oni počinju osjećati anksioznost“, kaže on. „Ono što komplicira tu situaciju je da smo se navikli provjeravati telefone upravo kako bismo se riješili anksioznosti – i to postaje začarani krug.“

Kako bi vam istinski bilo ugodno u samoći – ili u bilo kojoj situaciji koja zahtjeva da telefon nije uz vas – pomaže da se naučite odvojiti od tehnologije. Metoda koju Rosen preferira je da počnete s minutnim odvajanjem od tehnologije svakih 15 minuta i s vremenom, kad se počnete osjećati ugodnije, povećavate vrijeme između provjeravanja telefona.

 

Na kraju, korisno je biti svjestan da većina novih navika – vježbanje, meditacija – počinju kao neugodna ili čak bolna iskustva. „Mislim da često vjerujemo da ako se nešto odmah ne čini ugodnim, da se time ne bi trebali ni zamarati“, kaže Harris. „Ali samoća nije nužno iskustvo u kojem se uživa, naročito u početku. S vremenom naučite u njoj uživati.“

 

Preuzeto s thecut.com

 

Pročitajte i: 

Nemojte više čekati, budite sretni sada!

7 načina kako se motivirati na poslu čak i kada nemate volje​

Savjeti koji će vas motivirati​