Roditelji male djece skloni su brinuti stječu li njihova djeca dovoljno znanja na početku svojih akademskih karijera.
 

 „Može li Ivan pročitati listu 100 najčešćih riječi?”

„Zna li Beti brojiti do 500?”

„Bavi li se Tomica već kvantnom fizikom?”

Iako rano obrazovanje izgrađuje važne temelje za akademske vještine, mnogi bi se roditelji iznenadili kad bi znali da su socijalne vještine zapravo mnogo bolji pokazatelj ishoda u odrasloj dobi nego rano stečene akademske vještine.

Na primjer studija objavljena 2015. pokazala je da čak i ako se uzmu u obzir obiteljska pozadina i rane akademske vještine, socijalne vještine primijećene u vrtiću pokazuju značajnu povezanost s blagostanjem u dobi od 25 godina.
To je doista dugoročno snažan utjecaj.

Bez obzira na to koliko je dijete napredan čitatelj ili koliko njegovi roditelji zarađuju, djeca vrtićke dobi koja imaju izražene socijalne vještine vjerojatnije će završiti srednju školu, upisati fakultet, pronaći posao i izbjeći zatvor, za razliku od djece s manje razvijenim društvenim kompetencijama. Stoga, dok mnogi roditelji i škole možda osjećaju pritisak da smanje vrijeme provedeno u igri i društvenoj interakciji kako bi povećali vrijeme za poučavanje i vježbanje tzv. „tvrdih vještina”, zapravo su ove „mekane vještine” najbolji pokazatelj dugoročnog uspjeha.

Donosimo pet važnih socijalnih vještina koje možete njegovati kod svog djeteta.

1. Kako se lijepo igrati s drugima

Igra je snažan katalizator razvoja u ranim godinama. U igri s drugima djeca uče pregovarati, rješavati probleme, naizmjenično sudjelovati, dijeliti i eksperimentirati. Svojemu djetetu možete pomoći (da izgradi ove vještine) tako da pronađete vremena za slobodnu igru s drugom djecom.

Iako stvari poput satova plesa, nogometnog treninga i planiranog igranja imaju svoju vrijednost, djeca trebaju dosta vremena za nestrukturiranu igru s drugom djecom, tijekom koje ih odrasli mogu nadzirati, ali im ne smiju davati upute.

2. Kako rješavati probleme

Primamljivo je umiješati se na prvi znak nezadovoljstva ili svađe i riješiti problem. Zaplijenimo predmet zbog kojeg je došlo do svađe, odbrojavamo ili šaljemo jedno dijete da se igra u drugoj prostoriji. Dobri smo u rješavanju problema zato što kao roditelji imamo mnogo prakse. Iako ovo možda nije nužno za preživljavanje i naša djeca trebaju ovakvu vježbu!

Stoga, sljedeći put kad vaše dijete ima problem pozovite ga da sudjeluje u procesu rješavanja tog problema. Recite mu da opiše što se događa i zatim zajedno razmislite o rješenjima i iskušajte jedno od njih. Vi ste i dalje aktivan igrač koji podržava svoje dijete u cijelom procesu, ali umjesto da problem sami riješite, dopustite djetetu da preuzme odgovornost, pitajući se što bi ono moglo napraviti da riješi problem.

Kad dijete učimo rješavati probleme, učimo ga i prihvatiti neuspjeh, što je još jedna od ključnih „mekanih vještina”. Kada dijete pitamo kako njegovo rješenje funkcionira, dajemo mu priliku da procijeni svoja iskustva i popravi situaciju kad je to potrebno. Pokazujemo mu da iz pogrešaka možemo učiti i krenuti dalje.

3. Kako prepoznati i imenovati osjećaje

Djeca koja primjećuju tuđe osjećaje bolje se slažu s drugima. Ovu vještinu možete poticati tako da djetetu skrećete pozornost na emocionalne znakove kod drugih ljudi i imenovanjem tuđih emocija. To možete napraviti ne samo u vlastitom domu, već i raspravljanjem o emocijama likova iz priča („Što misliš, kako se osjećao kad mu se to dogodilo?”).

Priče za djecu pune su sukoba i osjećaja – često upravo to pokreće fabulu. Djetetu je jednostavnije razgovarati o osjećajima likova jer ono nije i samo upleteno u turbulentne emocije. Iz toga kuta, dijete će bolje promišljati osjećaje likova u priči i zatim primijeniti svoje razumijevanje u stvarnom životu.

Imajte na umu da istraživanja pokazuju kako pretjerana upotreba elektroničkih uređaja može utjecati na djetetovu sposobnost da prepozna tuđe emocije. Stoga, pobrinite se da vaše dijete dobije dovoljno vremena za igranje i osobnu interakciju s drugim ljudima.

4. Kako pomagati drugima

Da bi pomagalo drugima, dijete mora znati prepoznati tuđe potrebe. Primjećivanjem i pohvaljivanjem djeteta onda kad primijetite takvo ponašanje, potičete dijete da nastavi s time. Pružite svome djetetu jednostavne prilike da pomogne kod kuće – pospremanjem, pomaganjem mlađem bratu ili sestri da se odjene, itd. – i zatim mu pokažite svoju zahvalnost. Ukažite djetetu na volontere i druge pomagače iz okruženja i zajedno pokažite zahvalnost kako biste njegovali vrijednost pomaganja drugima.

5. Kako kontrolirati impulse

Kontrola impulsa ili nagona dio je izvršnih funkcija kojima upravlja čeoni moždani režanj. Ovo područje nije u potpunosti razvijeno sve do odrasle dobi, ali najveći se dio razvoja odvija u ranim godinama. To je razlog zbog kojeg djeca trebaju imati prilike vježbati ovu vještinu.

Vježbanje može izgledati poput zloglasne studije o sljezovim kolačićima, u kojoj djeca moraju odgoditi zadovoljstvo i čekati prije konzumiranja poslastice, ali može izgledati i kao vrijeme za igranje! 

Igre kretanja, koje od djeteta zahtijevaju da stane i krene, odlična su vježba za brzo mijenjanje brzina i kontroliranje njihovih impulsa za kretanjem.

Igra pretvaranja također je odličan način za izgradnju ovih vještina. Igranjem uloga i stvaranjem maštovitih priča, dijete mora planirati prije nego što djeluje, izmjenjivati se s drugima i osmisliti pravila koja će slijediti. Ono također vježba razmišljanje izvan vlastite perspektive i djeluje onako kako misli da bi netko drugi to činio, umjesto da jednostavno slijedi svoje nagone.

U brzom ritmu današnjeg života može se činiti da vaše dijete mora steći što više akademskih vještina. Međutim, upravo će mu „mekane” socijalne vještine koje stječe u ranom djetinjstvu – sporim, jednostavnim procesom igranja i interakcije, komuniciranja s obitelji i obraćanjem pozornosti na svijet koji ih okružuje – služiti mnogo bolje i mnogo dulje.

Preneseno s Mother.ly
Prijevod: Harfa d.o.o.