Vježbe za razvoj emocionalne inteligencije u ovoj knjizi vama i djeci za koju se brinete nude praktične ideje i strategije koje pomažu da naučite cijeniti opuštanje i tišinu kao i da bolje prevladate stres, i to tako da si redovito uzmete malo vremena za zajedničko opuštanje. To pruža priliku da u svojoj obitelji uvedete redovite trenutke koji će vam u život unijeti uravnoteženost, opuštanje i razdoblja tišine, a što će pomoći kako vama tako i vašoj djeci u daljnjem osobnom razvoju.

U ovoj knjizi autori opisuju pomno isplanirano vrijeme opuštanja s djecom kao „vrijeme za srce i dušu“.  Možete sami odrediti kako ćete nazvati te trenutke, a u određivanje naziva možete uključiti i djecu.

Važno je da najprije odlučite ugraditi takvo vrijeme u svakodnevicu svoje obitelji. Kada zatim budete koristili vježbe za razvoj emocionalne inteligencije, moći ćete graditi psihičku snagu i emocionalnu inteligenciju svoga djeteta kao i svoju vlastitu te tako razviti i konkretne sposobnosti.

Tijek vježbi za razvoj emocionalne inteligencije ovisi o djetetovoj dobi. Mala djeca primjerice još uvijek su u stanju vrlo efikasno i lako pronaći put do unutrašnjih dimenzija, o kojima mi ovdje govorimo. Mala djeca još uvijek mogu probiti fasadu stvari. Ona su ispunjena čuđenjem i strahopoštovanjem te se znaju kreativno igrati. Povremeno osjećaju stvari za koje je odraslima potrebno puno više vremena da ih primijete ili spoznaju. Mala djeca primjerice mogu brzo i intuitivno odlučiti s kim se žele, a s kim ne žele sprijateljiti. No ako se na taj dječji aspekt ni ne obraća pozornost niti ga se potvrđuje, on se skriva i potiskuje. To može imati za posljedicu da djeca izgube dodir s tim već dobro razvijenim  dijelom sebe.

Nažalost se mladim ljudima na njihovu putu kroz djetinjstvo često odašilje tiha ili pak jasna poruka da se ta njihova izvanredna unutrašnja iskustva ne respektiraju kao dio njihove realnosti. S vremenom djeca počinju misliti da nikako nije moguće da nešto intuitivno znaju niti da duboko suosjećaju s nekim jer jednostavno nisu dovoljno stara za to. Kako odrastaju, tako se sadržaj njihova unutrašnjeg svijeta sve snažnije potiskuje, biva zaboravljen i ostaje zarobljen negdje u njihovoj psihi. Pubertet im nudi priliku da ponovno otvore vrata koja vode prema takvim iskustvima, no mladi u toj dobi često preuzimaju tendenciju odraslih, naime onu da ignoriraju ili banaliziraju transcendentna iskustva. Cijela se ta situacija dodatno komplicira time što vrlo mali broj ljudi ima iskustvo ohrabrivanja i poticanja na tom području. Ako uspijemo ohrabriti takva iskustva u svojoj djeci, i sami ćemo pronaći pozitivne uzore i iskustva koja će nam pokazati kako se može voditi ispunjen život.

Predlažemo da se vježbe za razvoj emocionalne inteligencije počnu raditi već u dobi od pet godina. U toj dobi djeca promatraju svoje roditelje tražeći upute koje se stvari mogu istraživati bez opasnosti, a koje ne. Ako radimo ove vježbe s djecom svih uzrasta, šaljemo im jasnu poruku da poznajemo njihove unutrašnje sposobnosti i da ih cijenimo. Osim toga, redovitim vježbanjem emocionalne inteligencije postiže se najbolji mogući učinak.

Ove tehnike imaju za cilj unijeti mir i uravnoteženost u sva područja života jedne obitelji. Tema je ove knjige doduše način na koji roditelji mogu preuzeti vodstvo i svojoj djeci u okruženju doma prenijeti te sposobnosti. No i nastavnici mogu ponuditi takve strategije na nastavi. Svi prijedlozi i pristupi koje donosimo u ovoj knjizi primjereni su i za primjenu kod kuće i u školi.

Kupite ovu knjigu u našoj knjižari

Ima li išta napetije od dana prije „onih dana u mjesecu“ kada žena želi bebu? Hoće li doći ili ne? Jesu li to probadanje u trbuhu i napete grudi već možda prvi znakovi jedne velike promjene? Je li taj umor posljedica rane trudnoće ili jednostavno puno posla? Što su prvi simptomi trudnoće? Po čemu žena može primijetiti da je trudna? Neke žene već odmah nakon začeća znaju da je uspjelo, druge to naslute tek kada im izostane mjesečnica: postoje brojni simptomi trudnoce, koji – kod jednih manje, kod drugih više izraženi – ukazuju na to cudo, koje se dogada u vašemu tijelu.

• Izostanak mjesečnice jedan je od najsigurnijih simptoma trudnoce. Kada se naime oplodi jajna stanica, ne dolazi kao inace do pada razine hormona i ljuštenja sluznice maternice. Oprez: mjesečnica može izostati i iz drugih razloga – primjerice zbog stresa, nestabilnih razina hormona ili zbog neke organske bolesti. S druge strane može pak u vrijeme mjesecnice doci do laganog krvarenja iako ste trudni.

• Žene često najprije primijete promjene na grudima. Grudi postanu veće, napete, a bradavice osjetljivije. Uzrok tomu je povećana proizvodnja hormona, koji preko majčine hipofize već u ranoj trudnoći potiču mliječne žlijezde na rast. No treba imati na umu: napetost dojki može izazvati i mjesečnica koja se približava.

• Mučnina je isto jedan od prilično jasnih znakova uspješne oplodnje. No ona se vrlo različito manifestira. Kod nekih se žena javlja ujutro, kod drugih se javlja kontinuirano ili pak nadolazi u valovima tijekom čitavog dana. Kod nekih se javlja samo mučnina, dok neke povraćaju i više od deset puta dnevno. Za mucninu je krivac hormon trudnoce HCG (humani korionski gonadotropin).

• Umor je jedan od simptoma koji osjecaju mnoge žene za vrijeme rane trudnoće. Dakle pospanost može ukazivati na trudnoću. No pospanost isto tako može imati i brojne druge uzroke, pa su tako naprimjer neke žene jednostavno umornije nego inace nekoliko dana prije nego dobiju mjesečnicu.

• Promjene raspoloženja: ushićeni do neba ili beskrajno tužni – kao i za vrijeme mjesečnice hormoni mogu uzrokovati i zbrku u raspoloženju u ranoj trudnoći.

• Probadanje u donjem dijelu trbuha, eventualno u podrucju slabina, isto tako može ukazivati na trudnoću. Uzrok tomu je istezanje i rast ovojnice koja drži maternicu. Na pocetku trudnoće žena se može osjećati kao da ce dobiti mjesečnicu.

• Iznimno velik apetit, eventualno gađenje prema nekim jelima, a opet velika želja prema drugim jelima također su tipični simptomi trudnoće. 

Prvi simptomi trudnoće

Jaslice ili teta čuvalica – dilema za one od 1. do 3. godine
 

Roditeljima ništa nije važnije od dobrobiti djeteta, osobito kad ne mogu biti kod kuće s njim.
 

Kada je dijete starije od tri godine, odluka o dnevnoj skrbi za dijete nešto je lakša, jer su tada naši mališani već spremni ući u svijet vrtića, koji je važan dio djetetova odrastanja i socijalizacije. Trogodišnjaci su spremni krenuti u život skupine i od vršnjaka uzimati ono što je najbolje. Za one mlađe od tri godine, najbolja opcija je ostanak uz osobu koja je o njima skrbila i tijekom prve godine života.
Njihova posebna osoba, koja je bila uvijek tu kad su je trebali, nerijetko se s prvim rođendanom mora vratiti na posao. Povratak na posao postavlja pred roditelje veliko pitanje – kome povjeriti skrb o djetetu?
 

Potrebno je pronaći osobu ili ustanovu kojoj možemo vjerovati, ali i koju si možemo financijski priuštiti.

Statistički podaci ukazuju da je u našoj zemlji 30 % djece smješteno u vrtiće, a da se o ostalima brinu ili vlastiti roditelji (najčešće majke), rođaci (baka servis i sl.) ili susjedi, a nemali broj djece prepušten je na skrbi tzv. tetama čuvalicama..
 

Nalazite li se sad pred magičnim prvim rođendanom, a niste u mogućnosti ostati kod kuće s djetetom ili osigurati brigu nekog člana obitelji, sigurno razmišljate o dvije opcije: jaslice ili teta čuvalica. Pročitajte razloge za i protiv svakog od tih oblika skrbi za dijete.

Jaslice

Argumenti ZA jaslice

• stalna briga je osigurana, neće se desiti da zbog bolesti nema tko preuzeti dijete, čak i kad je njegova teta bolesna, postoji sustav zamjena
• jaslice su pod kontrolom inspekcija i trebaju zadovoljavati standarde po pitanju opremljenosti, zdravstvene zaštite i prehrane, te sigurnosne mjere za boravak djece
• zapošljavaju stručno osoblje (viša stručna sprema)
• djeci nude velik broj edukativnih materijala i poticaja
• pružaju mnogo mogućnosti za socijalizaciju djeteta
• jeftinije su nego individualno čuvanje

Argumenti PROTIV jaslica

• u velikim mjestima teško je naći mjesto
• dijete je stalno izloženo grupi druge djece i veća je mogućnost zaraze, činjenica je da je većina djece koja polaze jaslice češće bolesna nego djeca koja ostaju kod kuće
• promjene odgojitelja mogu predstavljati ozbiljan problem ako su prečeste
• u jaslicama je teško pratiti ritam svakog pojedinog djeteta, nameće im se rutina koja je već utvrđena (vrijeme jela, spavanja, izlazaka…)
• radno vrijeme jaslica je striktno određeno (od-do) i, ako je i vaše radno vrijeme takvo onda s time nemate problema, ali ako je vaše radno vrijeme rastezljiv pojam, onda ćete se bez dodatne pomoći teško uklopiti u ovaj sustav.

Čuvalica

Argumenti ZA čuvalicu

• dijete najčešće ostaje i boravi u svom domu što najveći broj roditelja smatra idealnim oblikom skrbi o djetetu
• moguće je naći osobu koja će skrbiti o braći ili sestrama te se oni neće odvajati
• rutine koje dijete ima mogu se u potpunosti poštivati (to je posebno važno kod jako male djece)
• vrijeme čuvanja puno je fleksibilnije
• moguće je prepustiti brigu i o bolesnom djetetu
• lakše je nastaviti s prehranom na koju je dijete naviklo u obitelji (posebno je to važno kod vegetarijanaca i sl.)

Argumenti PROTIV čuvalice

• teško je naći osobu od povjerenja
• "tete čuvalice" rijetko imaju formalno obrazovanje iz odgoja i obrazovanja male djece
• dijete nema mnogo prilika za druženje s vršnjacima
• dijete nema priliku za igru u specifičnim, njemu prilagođenim prostorima i materijalima
• u slučaju bolovanja ili puta «tete čuvalice» ostajete bez skrbi za dijete
• cijena je puno veća od cijene koštanja jaslica

Kao što vidite, svaka odluka ima svoje za i protiv. Potrebe koje ima vaše dijete i vaša obitelj najbolji su vam vodič u izboru oblika skrbi za dijete.

Preneseno s Roda.hr

Predstavljamo igre i aktivnosti uz pomoć kojih svoje dijete možete upoznati s osnovama matematike. Svaka od ovih aktivnosti će istovremeno zaokupiti vaše aktivno dijete, ali i stvoriti priliku za učenje.

Matematika može izgledati kao izazovan koncept za podučavanje male djece jer smo i mi odrasli često nesigurni na sam spomen matematike. Ali, usvajanje matematičkih vještina i znanja presudno je ako želite djetetu osigurati kvalitetnu bazu koju će u budućnosti nadograđivati. 
Kako bismo njegovali ljubav za matematiku, dijete trebamo upoznati s osnovnim matematičkim pojmovima već u ranoj dobi.

Matematičke igre namijenjene vrtićarcima, zabavan su način za otkrivanje osnovnih matematičkih pojmova!

Prema dr. Erici Zippert, postdoktorandici sa Sveučilišta Vanderbilt, jednostavne igre i svakodnevne aktivnosti mogu snažno utjecati na učenje matematike.
Kroz potpuno neobavezno, neformalno i zaigrano iskustvo, možete snažno utjecati na dijete i njegovo usvajanje matematičkih pojmova", rekla je za Motherly.
"Vještine koje dijete stječe kroz igru važne su jer utječu na kasniji akademski uspjeh i to ne samo u području matematike nego i u čitanju. Morate imati jako bazno znanje matematike, kako biste bili spremni usvojiti zahtjevnije vještine."

Istraživanje koje je Zippert provela pokazalo je da većina roditelja pretpostavlja kako je dovoljna priprema za usvajanje matematičkih pojmova, naučiti djecu prepoznavati brojeve i brojati. Ali, ona tvrdi kako se matematika sastoji od brojnih drugih koncepata poput oblika, uzoraka, odnosa u prostoru koji su svi baza naprednih matematičkih koncepata.

Igre i svakodnevni kućni poslovi zabavan su način upoznavanja djeteta s tim koncpetima.

Kućne matematičke igre za vaše predškolsko dijete

Poučavanje djeteta matematici, ne mora biti dosadno i kruto – moguće je učiti kroz igru i primjenom matematičkih koncepata u svakodnevnom životu. Takve aktivnosti nisu samo poučne, one će s lakoćom zaokupiti  i najmanju djecu koja ionako samo žele istraživati svoje okruženje i uživati u tome.

Evo nekoliko primjera matematičkih igara za djecu vrtićke dobi.

Igre prstima

Jednostavne igre prstima potiču razvoj vještine brojanja. Znanstvenici sa Sveučilišta Stanford, okupljeni u Mrežu za razvoj i istraživanje ranog matematičkog obrazovanja, smatraju da igre prstima razvijaju i vještine poput kardinalosti (broj elemenata u skupu), subitiziranja (sposobnost uočavanja broja predmeta koji su pred nama), kombiniranja i raščlanjivanja.
Evo kako se možete poigrati s djetetom. Sakrijte ruke iza leđa, držite u zraku određen broj prstiju na svakoj ruci,a dijete treba pogoditi koliko prstiju na svakoj ruci pokazujete.
 

Društvene igre

Društvene igre obično uključuju brojanje polja kojima se krećemo i zbranjanje rezultata a to ih čini sjajnim alatima za vježbanje i razvoj vještine brojanja. Društvene igre pomažu i u prepoznavanju oblika i boja, te pospješuju koordinaciju oko-ruka kao i spretnost ruku.  

Knjige i rime

Postoji mnogo knjiga i rima koje sadrže matematičke elemente koji se mogu iskoristiti za vježbanje osnovnih matematičkih koncepata, osnovnih vještina pismenosti pa čak i uočavanja obrazaca nizanja i ponavljanja. Dijete može u knjigama pokazivati predmete ili slike koje se ponavljaju, boje koje se ponavljaju i sl. a u pjesmama prepoznavati nizanje sličnih riječi, koje se rimuju ili koje se ponavljaju.

Prebroji stvari koje svaki dan vidiš

Jedan od načina da djetetu približite matematiku i razbijete strah od nje je da matematičke koncepte uključite u svakodnevne aktivnosti. Primjerice, ako morate obaviti nešto u gradu i upadnete u gužvu, brojite automobile određene boje (zadajte boju). Kad ste u kupovini, neka dijete računa koliko komada žvakaćih guma ili nekog drugog slatkiša može kupiti s 10 kuna.
Ovakvim aktivnostima djeca vježbaju samostalnost, odlučivanje, strpljenje i upornost. Svaki trenutak, ako želimo, možemo pretvoriti u priliku za učenje.

Pečenje (keksa, kolača)

Kakav nadasve slastan način da dijete upoznate s razlomcima!
Neka dijete odvaja sastojke ili gotove kekse na pola, četvrtine ili osmine i onda iskoristite dijelove za zbrajanje i oduzimanje dijelova. Na ovakvim primjerima, dijete će vrlo brzo vidjeti kolik polovina ili četvrtina čini jedan keks, jednu cjelinu. Kad djeca sama od cjeline stvaraju manje dijelove i vide ih pred sobom, puno lakše zapamte da, primjerice, četiri četvrtine čine jednu cjelinu.

Igre s vodom

Još jedan sjajan primjer matematičke igre za vrtićarce su "vodene" igre. (a koje se dijete ne voli igrati u vodi i s vodom?)
Kroz igre s vodom, dijete može upoznati principe mjerenja tekućine i uspoređivanja zapremine posuda na temelju oblika. Kroz ovakve igre, dijete razvija i matematički jezik, koristeći riječi poput teško i lagano, puno i prazno.

Kućanski poslovi

Djeca su najčešće oduševljena kad sudjeluju u kućanskim poslovima. Jedan od razloga zašto biste trebali dopustiti djetetu da obavlja neke, dobi prilagođene zadatke je taj što je i izvršavanje kućanskih poslova prilika za učenje matematike.

 Skupljanje i spremanje igračaka nakon igre može se pretvoriti u niz zabavnih matematičkih zadataka – skupljanje točnog broja igračaka odjednom, sortiranje po veličini ili boji i sl.
kad sređujete rublje, dijete vam može pomoći sortirati odjeću po bojama ili uparivati čarape.

Ostale zabavne aktivnosti

Od ostalih aktivnosti kojima se možete zajedno zabaviti je izrada narukvica od perlica, nizanje perlica. Osim što nizanjem perlica dijete vježba finu motoriku,  možete razgovarati o uzorcima i stvaranju uzoraka nizanjem perlica određene boje ili oblika/veličine.

Igranje s kockama ili slaganje puzzli način su na koji djeca uče pratiti upute, određivati smještaj određenog predmeta prema obliku te procijeniti prostorne dimenzije.

Izvor: Smart Parenting
Prijevod: Harfa

Unatoč njegovu uspjehu u svijetu tehnologije, Bill Gates je postavio iznenađujuće stroga pravila za svoju djecu i njihovo korištenje tehnologije.

„Uvijek morate razmišljati o tome kako biste neku tehnologiju mogli upotrijebiti na koristan način – da vam pomogne prije rješavanju domaće zadaće ili da ostanete u kontaktu s prijateljima – ali i o tome koristite li neku tehnologiju pretjerano” – rekao je Gates za časopis Mirror u svibnju 2017.

Bill GATES je u svom domu postavio stroga pravila kada je u pitanju upotreba mobitela i drugih tehnologija.
To govori u prilog rastućem konsenzusu u Silicijskoj dolini o tome da potrošačka tehnologija stvara ovisničko ponašanje te da je potencijalno štetna za mlade mozgove.

Troje Gatesove djece – u dobi od 15, 18 i 21 godinu – odraslo je u domu u kojem su mobiteli bili zabranjeni sve dok djeca nisu napunila 14 godina, u domu u kojem je zabranjeno korištenje mobitela za kuhinjskim stolom te u kojem se uvijek znalo koliko vremena prije spavanja djeca smiju koristiti svoje mobitele.

Gates je rekao za Mirror da se njegova djeca stalno žale zbog toga što njihovi vršnjaci dobivaju mobitele mnogo prije njih, ali njihove molbe nisu utjecale na njegovu kućnu politiku. U drugom razgovoru tijekom gostovanja na Today Showu Gates je rekao da ne ide toliko daleko da bi čuvao lozinke Facebook računa svoje djece, ali da je online sigurnost „vrlo škakljivo pitanje za današnje roditelje”.

Pretjerano korištenje pametnih telefona – ili „ovisnost”, prema nekim psihološkim stručnjacima – postaje sve veći problem za roditelje, akademike te čak i za one koji rade u Silicijskoj dolini. S Gatesom se u njegovim „staromodnim” stavovima o korištenju tehnologije slagao i Steve Jobs, izvršni direktor Applea te izumitelj iPada, koji također nije dopuštao svojoj djeci da kod kuće koriste iPad.

„Ograničili smo količinu tehnologije koju naša djeca koriste kod kuće”, rekao je Jobs za New York Times nedugo nakon izlaska iPada.

Edukatori Joe Clement i Matt Miles, autori knjige „Screen Schooled: Two Veteran Teachers Expose How Technology Overuse is Making Our Kids Dumber”, smatraju da bi to što ljudi poput Billa Gatesa postavljaju stroga pravila svojoj djeci kada je u pitanju korištenje tehnologije trebalo biti poruka i nama ostalima.

„Što ovi bogati tehnološki divovi znaju o svojim vlastitim proizvodima, a da mi sami ne znamo?”, kažu autori.

Odgovor je, prema sve većem broju dokaza, ovisnička moć tehnologije. U proteklih nekoliko mjeseci dio direktora iz Silicijske doline osudio je sveprisutnu moć Applea, Facebooka, Googlea i Twittera u privlačenju pažnje korisnika kroz svoje proizvode i platforme.

„To doslovno mijenja vaš odnos s drugim ljudima i s ostatkom društva”, rekao je osnivač Napstera i bivši predsjednik Facebooka Sean Parker.  

 „I ne samo to, nego to vjerojatno utječe i na vašu produktivnost.”

Najnoviji znak da se ljudi okreću protiv divova Silicijske doline došao je u obliku otvorenog pisma koje su napisala dva najveća dioničara Applea te u kojem izražavaju zabrinutost time što Appleovi proizvodi rade dječjim mozgovima.

„Razmotrili smo dokaze te vjerujemo da postoji jasna potreba da Apple roditeljima ponudi više izbora i alata kojima bi ih uvjerili da mladi koriste naše proizvode na optimalan način.”

Preneseno sa Školskog portala

Najveći utjecaj na djetetovo stvaranje pozitivne ili negativne slike o sebi ili svijetu imaju roditelji i njegovi najbliži (bake, djedovi, tete, stričevi), a što je dijete starije veliku ulogu ima i okolina (vršnjaci iz vrtića, škole).

Slika o sebi i svijetu stvara se već u najranijim godinama. Većinu odgovora na pitanja poput „Kakva sam ja?“, „Koje su moje mogućnosti?“, „Je li svijet sigurno mjesto?“, „Kakvi su ljudi koji žive u njemu?“ djeca formiraju do 12. godine života.

Ovisno o porukama koje su dobili iz najbliže okoline, djeca stvaraju uvjerenja o sebi na temelju kojih reagiraju u odrasloj dobi.

Nisko samopoštovanje nam govori o tome da dijete ima lošu sliku o sebi, a to može utjecati na njegovo zadovoljstvo životom. U raznim situacijama koje će se kasnije u životu događati djetetu, loša slika o sebi može te situacije dodatno otežati, bilo da se radi o polasku u školu, polaganju ispita, upoznavanju s novim ljudima ili razgovoru za posao.

Ovo su samo neki od znakova koji mogu upućivati na to da dijete ima lošu sliku o sebi:

• pretjerana kritičnost
• potreba da se svidi i ugodi drugima
• neadekvatno izražavanje svojih želja i potreba
• izraženi perfekcionizam
• strah od neuspjeha ili izražena potreba za pobjeđivanjem
• privlačenje pažnje neodgovarajućim ponašanjem (agresivnost, zadirkivanje)
• pretjerana povučenost
• pretjerana hvalisavost

Roditelji ne mogu (a ni ne moraju!) zaštiti djecu od svih životnih izazova, no ono što mogu napraviti je pružiti podršku, strpljenje, razumijevanje i ohrabriti ih kada se nađu u težim situacijama.

Adekvatne reakcije roditelja

Prvo pravilo je ne raditi ništa što je dijete sposobno samo napraviti (od nespretnog držanja žlice sve do rješavanja njegovih sukoba s okolinom). Iako roditelji iz ljubavi i brižnosti žele pomoći i olakšati svojemu djetetu, upravo im takva ''pomoć'' može uvelike otežati jer se može dogoditi da roditelji, nenamjerno i suptilno šalju poruku sumnje u njihove sposobnosti. Primjerice, dijete pokušava odlijepiti dio selotejpa kako bi zajedno zapakirali poklon, no već neko vrijeme ne uspijeva. Iako je dijete motorički sposobno obaviti tu radnju tipična roditeljska reakcija može izgledati ovako: „Hoćeš da ti tata pomogne?“, „Vidi, ovako se to radi“ ili „Daj meni, to je teško“ zaboravljajući da dijete, kako bi savladalo životne vještine, mora učiti iz svog iskustva.

Adekvatna reakcija roditelja u ovome primjeru bila bi „Baš se trudiš odlijepiti taj selotejp“ ili „Odlučna si odlijepiti taj selotejp!“ te pustiti dijete da se samo potrudi i uspije u tome. Možda se u ovoj situaciji pojavi određena vrsta frustracije kod djeteta, no to je također odlična prilika za učenje jer će dijete kroz konkretno iskustvo i uz pomoć roditelja polako može učiti kako se nositi s frustracijom. U ovom slučaju se šalje poruka da je dijete kompetentno i sposobno te dijete razvija osjećaj da ono može savladati ovaj, a i mnoge druge zadatke koji su adekvatni njegovom razvoju. Naravno, u situacijama koje su preveliki izazov za dijete važno je pružiti mu potrebnu pomoć i podršku.

Postavljanje granica u odgoju

Postavljanje čvrstih i jasnih granica također pomaže djetetu razviti osjećaj sigurnosti u svijet koji ga okružuje, a posljedično osnažuje i sliku koje dijete ima o samome sebi. Iako se zahtjevi poput pospremanja igračaka, obuće i odjeće, pisanja zadaće ili čekanja na svoj red djeci baš i neće puno svidjeti roditelji time poručuju da imaju povjerenja u svoje dijete te da je ono sposobno izaći na kraj sa svim životnim zadacima.

Roditelji djetetu predstavljaju oslonac i stup sigurnosti. Ako je roditelj nesiguran ili nedosljedan u postavljanju granica dijete to može lako osjetiti te se samo osjećati nesigurnim.

Osjećaj nesigurnosti kod djeteta budi neugodne emocije poput straha, nepovjerenja pa čak i ljutnje koje onda otežavaju svakodnevicu cijeloj obitelji.

S jedne strane pružanjem razumijevanja za djetetove pokušaje i pogreške, a s druge strane pružanjem jasne strukture i učenjem odgovornosti, roditelji djetetu omogućavaju zdrav razvoj slike o sebi gdje dijete prihvaća svoje uspjehe, ali i svoje pogreške kao normalan dio života.

Preneseno s Ordinacija.vecernji.hr

Darujete malo kad darujete ono što posjedujete. Kad darujete sebe, tek tad zaista darujete. – Kahlil Gibran

Vrlo malo uspomena iz djetinjstva uključuje darove koje smo dobili u vidu poklona. Koju vrstu darova možemo dati svojoj djeci koje ona nikad neće zaboraviti? Koji će darovi zaista utjecati na njihov život i promijeniti ih zauvijek?
U tu svrhu, evo popisa.

1. Zagrljaji i poljupci. Jednom sam čuo priču o čovjeku koji je rekao svom sedmogodišnjem sinu da je postao prestar za poljupce. Navru mi suze svaki put kad mislim o tome. Znajte da vaša djeca nikad nisu prestara da bi dobila fizičku potvrdu da ih volite.
2. Poticanje. Riječi su moćne, Mogu stvarati, ali i uništavati. Jednostavne riječi koje izaberete izgovoriti danas mogu dati poticaj i utjecati na pozitivno razmišljanje jednog djeteta ili ga vaše riječi mogu baciti dublje u očaj. Stoga ih morate oprezno birati.
3. Suosjećanje/pravednost. Život nije pravedan. Nikad to ni neće biti – jednostavno postoji previše varijabli. Ali kad se dogodi nešto loše, a možemo ispraviti nepravdu, želim da moje dijete aktivno pomaže popraviti stanje.
4. Odobravanje. Ponekad samo jedna obična riječ odobravanja može promijeniti cijeli njihov život. Stoga se pobrinite da vaša djeca znaju da ih cijenite. Potom ih podsjećajte na to kad god dobijete priliku.
5. Umjetnost. U doba brzog razvoja interneta svatko tko želi stvarati može to učiniti. Svijet jednostavno treba više ljudi koji to žele.
6. Izazov. Potičite svoju djecu da sanjaju velike snove. Zauzvrat će postići više nego što su smatrali mogućim, čak i više nego što ste vi sami smatrali mogućim.
7. Zadovoljstvo onim što imamo. Potreba za više od onoga što imamo zarazna je. Stoga, jedan od najvećih darova koje možete dati svojoj djeci je da im pokažete da cijenite da ne žele imati bolje nego biti bolji.
8. Vrijeme. Dar vremena jedini je dar koji nikad ne možete vratiti ili uzeti natrag. Zbog toga dobro razmislite tko ili što dobiva vaš dar.
9. Odlučnost. Jedan od odlučujućih čimbenika nečijeg uspjeha jačina je njihove volje. Kako danas možete pomoći jačanju volje vašeg djeteta?
10. Vaše krilo. Najbolje mjesto na cijelom svijetu za knjigu, priču ili razgovor, a pred vama je cijelo vrijeme.
11. Optimizam. Pesimisti ne mijenjaju svijet. Optimisti ga mijenjaju.
12. Mir. Na svjetskoj razini, možete misliti da to nije u našim rukama. Ali u odnosu na ljude oko vas, to jest potpuno u vašim rukama te jako dobro mjesto za početi.
13. Zajednički obroci. Obroci pružaju jedinstvenu priliku za odnose kakvu se ne može naći bilo gdje drugdje. Stoga, ako obitelj ne jede zajedno, ne raste zajedno.
14. Disciplina. Djeca sve trebaju učiti od temelja, uključujući prikladna ponašanja, kako se slagati s drugima, kako dobiti rezultate i kako ostvariti svoje snove. Disciplina se ne bi trebala izbjegavati ili ublažavati. Umjesto toga, ona mora biti dosljedna i pozitivna.
15. Vjernost vašem partneru. Vjernost u braku uključuje više od naših tijela. Uključuje i naše oči, misli, srce i dušu. Svakog dana čuvajte svoju seksualnost i posvetite je u potpunosti svom partneru. vaša će djeca to itekako primijetiti.
16. Pronalaženje ljepote. Pomozite svojoj djeci da nađu ljepotu u svemu što vide i u svima koje sretnu.
17. Velikodušnost.  Poučite svoju djecu velikodušnosti tako da koristite svoje vlastite stvari te će tako ona postati velikodušna sa svojima.
18. Iskrenost/integritet. Djeca koja uče o vrijednosti i važnosti iskrenosti u ranoj dobi imaju daleko veće mogućnosti postati iskrene odrasle osobe. Takve osobe koje su neprijetvorne u odnosima s drugima često imaju bolje mišljenje o sebi, više uživaju u životu i mirnije spavaju.
19. Nada. Nada je znati i vjerovati da će stvari biti bolje i da će se popraviti. To stvara snagu, izdržljivost i odlučnost te nas u teškim vremenima tjera da idemo naprijed.
20. Mašta. Ako sam išta naučio zadnjih dvadeset godina, to je da se život svaki dan mijenja sve brže i brže. Svijet sutrašnjice se čini sasvim drugačijim nego svijet danas, a ljudi s maštom su oni koji u njemu ne samo žive, već ga i stvaraju.
21. Usmjerenost. Čvrsto vjerujem u usmjereno življenje i usmjereno roditeljstvo. Usporite, razmislite o tome tko ste, kamo idete i kako ćete tamo stići te učinite isto i za svako svoje dijete.
22. Životno učenje. Strast za učenjem razlikuje se od učenja samo radi ocjene ili zadovoljenja učitelja. Ona počinje kod kuće. Stoga, čitajte, pitajte pitanja, analizirajte i otkrivajte. Drugim riječima, i sami naučite voljeti učiti.
23. Ljubav. …ali ljubav je najveća od svih.
24. Priroda. Djeca koja uče cijeniti svijet oko sebe brinu se o svijetu oko sebe. Kao roditelj često tražim od svoje djece da održavaju svoje sobe urednima, čistima i organiziranima. Zar ih ne bi trebali učiti da čine to isto s vanjskim svijetom?
25. Prilike. Djeca trebaju prilike za iskusiti nove stvari kako bi mogla saznati što vole i u čemu su dobri. Unatoč suprotnim mišljenjima, to ne mora zahtijevati mnogo novca.
26. Ponos. Slavite male stvari u životu. Naposljetku, mala postignuća u životu su ona koja postaju velika postignuća.
27. Prostor za pogreške. Djeca su djeca. Zbog toga su zabavna…i zbog toga očajno trebaju vaše strpljenje. Dajte im prostora da eksperimentiraju, istražuju i griješe.
28. Samopouzdanje. Djeca koja uče cijeniti sama sebe imaju veće mogućnosti da razviju samopouzdanje, samopoštovanje i osjećaj vrijednosti. Zbog toga je veća vjerojatnost da će postati odrasli koji poštuju i drže se vlastitih vrijednosti, čak i kad to nitko drugi ne čini.
29. Smisao za humor. Smijte se sa svojom djecom svaki dan, za svoju i njihovu dobrobit.
30. Duhovnost. Vjera uzdiže naše shvaćanje svemira, svijeta i naših života. Bilo bi mudro usaditi našoj djeci ideju da su više od krvi i mesa koji zauzimaju prostor. Također su sazdani od uma, srca, duše i volje te bi njihove životne odluke trebale biti temeljene na nečemu višem od onoga što svi drugi od krvi i mesa rade.
31. Stabilnost. Stabilan dom postaje temelj na kojem djeca grade ostatak svog života. Moraju znati svoje mjesto u obitelji, kome mogu vjerovati i tko će biti tu za njih. Nemojte to stalno mijenjati.
32. Potpuna pozornost. Možda će vam sljedeći video pomoći da razumijete: „Odjavite se za povezivanje“ https://www.youtube.com/watch?v=oHp4k3zwr0s
33. Jedinstvenost. Ono što nas čini drugačijima, čini nas posebnima. Jedinstvenost se ne treba skrivati, treba je ponosno pokazivati da je cijeli svijet vidi, cijeni i uživa u njoj.
34. Ugodan dom. Znati da se uvijek možeš vratiti kući jedno je od najugodnijih i najživljih uvjerenja na svijetu. Udahnjuje li vaš dom život vašoj djeci?

Naravno, nijedan od navedenih darova nije na rasprodaji u prodajnim centrima. Ali u tome i leži njihova vrijednost.

Autor: Joshua Becker

• Često im govorite da ih volite onakvu kakva jesu. Dajte im do znanja da su posebni na svoj način.

• Pokažite im da ih volite kroz to koliko vremena provodite zajedno, slušajući ih, pružajući im puno zagrljaja i osmjeha time posebno jačate njihovo samopouzdanje.

• Veselite se njihovim uspjesima, bez obzira koliko oni bili mali. Jer ako budete davali akcenat na neuspjehe njihovo samopouzdanje će slabjeti.

• Pohvalite ih za pokušaj, bez obzira na ishod. Jačajte njihovo samopouzdanje nakon "neuspjeha"  hvaleći trud koji su uložili.

• Na vidno mjesto stavite ono što podsjeća na njihove uspjehe i važna dostignuća.

• Dopustite im da vam pomažu. Osjećaj važnosti jača dječje samopouzdanje.

• Dajte im do znanja da smiju pogriješiti jer je to dio učenja.

• Pitajte djecu sto misle o nekim obiteljskim stvarima. Time pokazujete da vam je stalo do njihova mišljenja.

• Pomognite im da riješe njihove probleme makar se ti problemi vama činili potpuno nevažni.

• Dajte im do znanja da imate potpuno povjerenje u njih.

• Postavite jasne i dosljedne granice i očekivanja. Nerealna očekivanja mogu urušiti samopouzdanje djeteta.

• Recite djetetu kada mu ponašanje nije prikladno ili od pomoći, ali bez kritiziranja.

• Recite svoje mišljenje tako da ono bude djetetu poduka a ne povreda.

13.10. u 17.30 sati u Hotelu Aristos, Cebini ul. 33, Buzin (Zagreb).

U zadnjih nekoliko desetljeća neuroznanost je došla do brojnih značajnih saznanja o kojima malo znamo. Neuroznanstvenici su potvrdili da dječji mozak nije neki stroj koji je strukturiran po planu i programu došao na svijet, već je to naslijeđen i nerazvijen ljudski organ koji se ovisno o okolini razvija cijeli život. U ranim godinama formiraju se temeljne strukture, koje će nas doživotno obilježiti.Stimulans u prvim godinama djetetova razvoja na mozak djeluje poput katalizatora.  Što možemo napraviti kad je rana stimulacija u pitanju govorit će vam Irena Orlović, savjetodavni terapeut, autorica nagrađivane web-aplikacije „Pametnica“, vlasnica i urednica izdavače kuće Harfa putem koje je prethodnih 17 godina proučavala literaturu uglednih svjetskih neuroznanstvenika. Vođena osobnim iskustvom kroz rad na ranoj stimulaciji sa svojim djetetom, neke je naslove objavila i na hrvatskom jeziku pod sloganom „Knjige koje vole djecu“. 

"Dijete od roditelja nasljeđuje samo skicu, a način na koji

će se oblikovati i graditi dječji mozak ovisi o njegovoj interakciji

najprije s roditeljima, a potom i okolinom."

                                                                             Irena Orlović

• Kako izravno utječemo na oblikovanje dječjeg mozga?
• Zašto samo potičemo djecu s teškoćama u razvoju kada znamo koliko važnu ulogu igra rana stimulacija kad je razvoj dječjeg mozga u pitanju?
• Što ubrajamo u ranu stimulaciju?
• Zašto su roditelji najvažnija karika u odgoju i obrazovanju djece?
• Kako pomoći djeci da crpe svoje potencijale i izrastu u najbolju verziju sebe? 
• Zašto je emocionalni razvoj temelj intelektualnog razvoja?
• Kako putem komunikacije možemo oblikovati i integrirati mozak u razvoju? 
• Na što trebamo obratiti pozornost ako želimo da se mozak zdravo razvija u prvim godinama?

​

"Da bi dijete imalo zdrave socio-emocionalne vještine, ljudi u njegovoj 

okolini trebaju iste razvijati." 

                                                                                                                  Tatjana Gjurković

• Koje vještine terapije igrom možemo koristiti u odgoju djeteta?
• Kako se igrati s djecom koristeći vještine terapije igrom?
• Jeste li se ikada zapitali kako razvijamo socio-emocionalno osjetljivo dijete kroz svakodnevne interakcije s njim?
• Kako razvijamo djetetove sposobnosti da bude emocionalno inteligentno biće u situacijama kada treba jesti, kada ujutro treba krenuti u vrtić ili školu, kada nas uveseljava ili pak kada napravi nešto loše, kada nas povrijedi?
• Kako poticati empatiju kod djeteta koja je važna za zdrav emocionalni razvoj?
• Jeste li se ikada zapitali kako je povezana neverbalna komunikacija s empatijom

Tijekom edukacije Tatjana Gjurković, mag.psihologije, certificirana transakcijska analitičarka – psihoterapeutkinja te registrirana terapeutkinja igrom, produbit će vaše znanje o emocionalnoj inteligenciji. Govorit će o važnosti samosvjesnosti vlastitih obrazaca osjećanja, razmišljanja i ponašanja kao i znanje o emocijama  te će osvijestiti kako razgovarati s djetetom i kako poticati razvoj djetetove empatije, što je preduvjet za razvoj njegove socijalne svijesti i odgovornosti prema sebi i drugima. 

Želimo li da dijete razvije vještine i sposobnosti emocionalne i socijalne inteligencije, tada je svakako važno da o tome mislimo svakoga dana. U ovoj edukaciji povezat ćemo svakodnevne situacije s poticanjem razvoja emocionalne inteligencije kod djeteta. Neke se od vještina emocionalne inteligencije, o kojima ćemo govoriti tijekom edukacije,  koriste i u terapiji igrom.

Edukacija je namijenjena za: roditelje, odgojitelje, učitelje, psihologe, pedagoge, socijalne pedagoge, edukacijske rehabilitatore, logopede, psihoterapeute i sve druge koje zanima ovo područje dječjeg razvoja.

''Što ubrajamo u rano poticanje emocionalnog i intelektualnog razvoja?''

13.10. u 17.30 sati u Hotelu Aristos, Cebini ul. 33, Buzin (Zagreb).

Edukacija traje četiri školska sata. Redovna cijena edukacije je 320 kn. Ako uplatu izvršite u roku 48 sati od trenutka prijave, cijena praktične edukacije za Vas je 240 kn. Podaci za uplatu su sljedeći: Harfa d.o.o., Rodrigina 4, Split, HR2823400091110478520 (PBZ), poziv na broj: 1310.

Svi sudionici dobit će potvrdu o sudjelovanju.

Ako želite platiti kreditnom karticom, najprije se prijavite, a potom platite OVDJE

Sve je više djece koja ne mogu u potpunosti, s lakoćom i kvalitetno funkcionirati u ovome svijetu… Zabrinjava podatak da se svakim danom povećava broj otkrivene djece s poteškoćama u koncentraciji i pažnji, ADHD-om , autizmom, disleksijom i disgrafijom, Aspergerovim sindromom te ostalim stanjima. Potvrda je to da se nešto događa s našim tijelima i našim mozgom.

U posljednje vrijeme neuroznanstvenici ističu sve veću važnost senzo-motornog razvoja djeteta kao vrlo važne podrške kasnijim kognitivnim vještinama. Djetetovo učenje ima korijene još u fizičkom razvoju od trenutka začeća. Savršenstvo tijela, koordinacija pokreta te dobar vid i sluh presudni su za uspješno učenje, međutim ovi zahtjevi nisu dio zakonom propisanih preduvjeta za procjenu spremnosti za polazak u školu. U mnogim slučajevima napredna tehnologija ne otkriva specifična područja odstupanja, ali samo promatranje ili jednostavno testovi koji procjenjuju ravnotežu, propriocepciju i okulomotorno funkcioniranje potvrđuju prisutnost funkcioniranje odstupanja koja (ne)izravno utječu na izvođenje važnih obrazovnih vještina u širokom rasponu.

Neka neurološka stanja rezultat su poteškoća u komunikaciji između lijeve i desne hemisfere. To uzrokuje disharmoniju do te mjere da dvije polovice mozga više ne mogu efikasno dijeliti složenu informaciju.

Naše tijelo ima dva oka, dva uha, dvije ruke, dvije noge i dvije polovice mozga. Sve to mora funkcionirati usklađeno. Ako te strane tijela, koje inače nadopunjuju jedna drugu, imaju prekinutu vezu u funkcionalnom smislu, zadatak nam je da tu vezu podignemo na višu razinu kako bi nedovoljno zrela hemisfera dostigla drugu i tako ublažila simptome.
Brain Gym je dio edukacijske kineziologije, područja koje se bavi poticanjem učenja pomoću iskustva prirodnog kretanja, a ono je temeljeno na primarnim i posturalnim refleksima-automatskim motoričkim odgovorima na senzorne podražaje. Sustav 26 aktivnosti vrača nas u tijelo kako bi se uspostavile nove funkcionalne veze.

Knjiga koja je pred vama daje nam mogućnost da kroz kontinuiranu, dosljednu i konstantnu primjenu ovih aktivnosti integriramo u i tijelo te poboljšamo svakodnevno funkcioniranje na drugačiji, ali tijelu i mozgu prihvatljiviji način…

mr. sc. Tatjana Novosel-Herceg, prof. logoped

Kupite ovu knjigu u našoj knjižari