Najveći utjecaj na djetetovo stvaranje pozitivne ili negativne slike o sebi ili svijetu imaju roditelji i njegovi najbliži (bake, djedovi, tete, stričevi), a što je dijete starije veliku ulogu ima i okolina (vršnjaci iz vrtića, škole).

Slika o sebi i svijetu stvara se već u najranijim godinama. Većinu odgovora na pitanja poput „Kakva sam ja?“, „Koje su moje mogućnosti?“, „Je li svijet sigurno mjesto?“, „Kakvi su ljudi koji žive u njemu?“ djeca formiraju do 12. godine života.

Ovisno o porukama koje su dobili iz najbliže okoline, djeca stvaraju uvjerenja o sebi na temelju kojih reagiraju u odrasloj dobi.

Nisko samopoštovanje nam govori o tome da dijete ima lošu sliku o sebi, a to može utjecati na njegovo zadovoljstvo životom. U raznim situacijama koje će se kasnije u životu događati djetetu, loša slika o sebi može te situacije dodatno otežati, bilo da se radi o polasku u školu, polaganju ispita, upoznavanju s novim ljudima ili razgovoru za posao.

Ovo su samo neki od znakova koji mogu upućivati na to da dijete ima lošu sliku o sebi:

• pretjerana kritičnost
• potreba da se svidi i ugodi drugima
• neadekvatno izražavanje svojih želja i potreba
• izraženi perfekcionizam
• strah od neuspjeha ili izražena potreba za pobjeđivanjem
• privlačenje pažnje neodgovarajućim ponašanjem (agresivnost, zadirkivanje)
• pretjerana povučenost
• pretjerana hvalisavost

Roditelji ne mogu (a ni ne moraju!) zaštiti djecu od svih životnih izazova, no ono što mogu napraviti je pružiti podršku, strpljenje, razumijevanje i ohrabriti ih kada se nađu u težim situacijama.

Adekvatne reakcije roditelja

Prvo pravilo je ne raditi ništa što je dijete sposobno samo napraviti (od nespretnog držanja žlice sve do rješavanja njegovih sukoba s okolinom). Iako roditelji iz ljubavi i brižnosti žele pomoći i olakšati svojemu djetetu, upravo im takva ''pomoć'' može uvelike otežati jer se može dogoditi da roditelji, nenamjerno i suptilno šalju poruku sumnje u njihove sposobnosti. Primjerice, dijete pokušava odlijepiti dio selotejpa kako bi zajedno zapakirali poklon, no već neko vrijeme ne uspijeva. Iako je dijete motorički sposobno obaviti tu radnju tipična roditeljska reakcija može izgledati ovako: „Hoćeš da ti tata pomogne?“, „Vidi, ovako se to radi“ ili „Daj meni, to je teško“ zaboravljajući da dijete, kako bi savladalo životne vještine, mora učiti iz svog iskustva.

Adekvatna reakcija roditelja u ovome primjeru bila bi „Baš se trudiš odlijepiti taj selotejp“ ili „Odlučna si odlijepiti taj selotejp!“ te pustiti dijete da se samo potrudi i uspije u tome. Možda se u ovoj situaciji pojavi određena vrsta frustracije kod djeteta, no to je također odlična prilika za učenje jer će dijete kroz konkretno iskustvo i uz pomoć roditelja polako može učiti kako se nositi s frustracijom. U ovom slučaju se šalje poruka da je dijete kompetentno i sposobno te dijete razvija osjećaj da ono može savladati ovaj, a i mnoge druge zadatke koji su adekvatni njegovom razvoju. Naravno, u situacijama koje su preveliki izazov za dijete važno je pružiti mu potrebnu pomoć i podršku.

Postavljanje granica u odgoju

Postavljanje čvrstih i jasnih granica također pomaže djetetu razviti osjećaj sigurnosti u svijet koji ga okružuje, a posljedično osnažuje i sliku koje dijete ima o samome sebi. Iako se zahtjevi poput pospremanja igračaka, obuće i odjeće, pisanja zadaće ili čekanja na svoj red djeci baš i neće puno svidjeti roditelji time poručuju da imaju povjerenja u svoje dijete te da je ono sposobno izaći na kraj sa svim životnim zadacima.

Roditelji djetetu predstavljaju oslonac i stup sigurnosti. Ako je roditelj nesiguran ili nedosljedan u postavljanju granica dijete to može lako osjetiti te se samo osjećati nesigurnim.

Osjećaj nesigurnosti kod djeteta budi neugodne emocije poput straha, nepovjerenja pa čak i ljutnje koje onda otežavaju svakodnevicu cijeloj obitelji.

S jedne strane pružanjem razumijevanja za djetetove pokušaje i pogreške, a s druge strane pružanjem jasne strukture i učenjem odgovornosti, roditelji djetetu omogućavaju zdrav razvoj slike o sebi gdje dijete prihvaća svoje uspjehe, ali i svoje pogreške kao normalan dio života.

Preneseno s Ordinacija.vecernji.hr

Darujete malo kad darujete ono što posjedujete. Kad darujete sebe, tek tad zaista darujete. – Kahlil Gibran

Vrlo malo uspomena iz djetinjstva uključuje darove koje smo dobili u vidu poklona. Koju vrstu darova možemo dati svojoj djeci koje ona nikad neće zaboraviti? Koji će darovi zaista utjecati na njihov život i promijeniti ih zauvijek?
U tu svrhu, evo popisa.

1. Zagrljaji i poljupci. Jednom sam čuo priču o čovjeku koji je rekao svom sedmogodišnjem sinu da je postao prestar za poljupce. Navru mi suze svaki put kad mislim o tome. Znajte da vaša djeca nikad nisu prestara da bi dobila fizičku potvrdu da ih volite.
2. Poticanje. Riječi su moćne, Mogu stvarati, ali i uništavati. Jednostavne riječi koje izaberete izgovoriti danas mogu dati poticaj i utjecati na pozitivno razmišljanje jednog djeteta ili ga vaše riječi mogu baciti dublje u očaj. Stoga ih morate oprezno birati.
3. Suosjećanje/pravednost. Život nije pravedan. Nikad to ni neće biti – jednostavno postoji previše varijabli. Ali kad se dogodi nešto loše, a možemo ispraviti nepravdu, želim da moje dijete aktivno pomaže popraviti stanje.
4. Odobravanje. Ponekad samo jedna obična riječ odobravanja može promijeniti cijeli njihov život. Stoga se pobrinite da vaša djeca znaju da ih cijenite. Potom ih podsjećajte na to kad god dobijete priliku.
5. Umjetnost. U doba brzog razvoja interneta svatko tko želi stvarati može to učiniti. Svijet jednostavno treba više ljudi koji to žele.
6. Izazov. Potičite svoju djecu da sanjaju velike snove. Zauzvrat će postići više nego što su smatrali mogućim, čak i više nego što ste vi sami smatrali mogućim.
7. Zadovoljstvo onim što imamo. Potreba za više od onoga što imamo zarazna je. Stoga, jedan od najvećih darova koje možete dati svojoj djeci je da im pokažete da cijenite da ne žele imati bolje nego biti bolji.
8. Vrijeme. Dar vremena jedini je dar koji nikad ne možete vratiti ili uzeti natrag. Zbog toga dobro razmislite tko ili što dobiva vaš dar.
9. Odlučnost. Jedan od odlučujućih čimbenika nečijeg uspjeha jačina je njihove volje. Kako danas možete pomoći jačanju volje vašeg djeteta?
10. Vaše krilo. Najbolje mjesto na cijelom svijetu za knjigu, priču ili razgovor, a pred vama je cijelo vrijeme.
11. Optimizam. Pesimisti ne mijenjaju svijet. Optimisti ga mijenjaju.
12. Mir. Na svjetskoj razini, možete misliti da to nije u našim rukama. Ali u odnosu na ljude oko vas, to jest potpuno u vašim rukama te jako dobro mjesto za početi.
13. Zajednički obroci. Obroci pružaju jedinstvenu priliku za odnose kakvu se ne može naći bilo gdje drugdje. Stoga, ako obitelj ne jede zajedno, ne raste zajedno.
14. Disciplina. Djeca sve trebaju učiti od temelja, uključujući prikladna ponašanja, kako se slagati s drugima, kako dobiti rezultate i kako ostvariti svoje snove. Disciplina se ne bi trebala izbjegavati ili ublažavati. Umjesto toga, ona mora biti dosljedna i pozitivna.
15. Vjernost vašem partneru. Vjernost u braku uključuje više od naših tijela. Uključuje i naše oči, misli, srce i dušu. Svakog dana čuvajte svoju seksualnost i posvetite je u potpunosti svom partneru. vaša će djeca to itekako primijetiti.
16. Pronalaženje ljepote. Pomozite svojoj djeci da nađu ljepotu u svemu što vide i u svima koje sretnu.
17. Velikodušnost.  Poučite svoju djecu velikodušnosti tako da koristite svoje vlastite stvari te će tako ona postati velikodušna sa svojima.
18. Iskrenost/integritet. Djeca koja uče o vrijednosti i važnosti iskrenosti u ranoj dobi imaju daleko veće mogućnosti postati iskrene odrasle osobe. Takve osobe koje su neprijetvorne u odnosima s drugima često imaju bolje mišljenje o sebi, više uživaju u životu i mirnije spavaju.
19. Nada. Nada je znati i vjerovati da će stvari biti bolje i da će se popraviti. To stvara snagu, izdržljivost i odlučnost te nas u teškim vremenima tjera da idemo naprijed.
20. Mašta. Ako sam išta naučio zadnjih dvadeset godina, to je da se život svaki dan mijenja sve brže i brže. Svijet sutrašnjice se čini sasvim drugačijim nego svijet danas, a ljudi s maštom su oni koji u njemu ne samo žive, već ga i stvaraju.
21. Usmjerenost. Čvrsto vjerujem u usmjereno življenje i usmjereno roditeljstvo. Usporite, razmislite o tome tko ste, kamo idete i kako ćete tamo stići te učinite isto i za svako svoje dijete.
22. Životno učenje. Strast za učenjem razlikuje se od učenja samo radi ocjene ili zadovoljenja učitelja. Ona počinje kod kuće. Stoga, čitajte, pitajte pitanja, analizirajte i otkrivajte. Drugim riječima, i sami naučite voljeti učiti.
23. Ljubav. …ali ljubav je najveća od svih.
24. Priroda. Djeca koja uče cijeniti svijet oko sebe brinu se o svijetu oko sebe. Kao roditelj često tražim od svoje djece da održavaju svoje sobe urednima, čistima i organiziranima. Zar ih ne bi trebali učiti da čine to isto s vanjskim svijetom?
25. Prilike. Djeca trebaju prilike za iskusiti nove stvari kako bi mogla saznati što vole i u čemu su dobri. Unatoč suprotnim mišljenjima, to ne mora zahtijevati mnogo novca.
26. Ponos. Slavite male stvari u životu. Naposljetku, mala postignuća u životu su ona koja postaju velika postignuća.
27. Prostor za pogreške. Djeca su djeca. Zbog toga su zabavna…i zbog toga očajno trebaju vaše strpljenje. Dajte im prostora da eksperimentiraju, istražuju i griješe.
28. Samopouzdanje. Djeca koja uče cijeniti sama sebe imaju veće mogućnosti da razviju samopouzdanje, samopoštovanje i osjećaj vrijednosti. Zbog toga je veća vjerojatnost da će postati odrasli koji poštuju i drže se vlastitih vrijednosti, čak i kad to nitko drugi ne čini.
29. Smisao za humor. Smijte se sa svojom djecom svaki dan, za svoju i njihovu dobrobit.
30. Duhovnost. Vjera uzdiže naše shvaćanje svemira, svijeta i naših života. Bilo bi mudro usaditi našoj djeci ideju da su više od krvi i mesa koji zauzimaju prostor. Također su sazdani od uma, srca, duše i volje te bi njihove životne odluke trebale biti temeljene na nečemu višem od onoga što svi drugi od krvi i mesa rade.
31. Stabilnost. Stabilan dom postaje temelj na kojem djeca grade ostatak svog života. Moraju znati svoje mjesto u obitelji, kome mogu vjerovati i tko će biti tu za njih. Nemojte to stalno mijenjati.
32. Potpuna pozornost. Možda će vam sljedeći video pomoći da razumijete: „Odjavite se za povezivanje“ https://www.youtube.com/watch?v=oHp4k3zwr0s
33. Jedinstvenost. Ono što nas čini drugačijima, čini nas posebnima. Jedinstvenost se ne treba skrivati, treba je ponosno pokazivati da je cijeli svijet vidi, cijeni i uživa u njoj.
34. Ugodan dom. Znati da se uvijek možeš vratiti kući jedno je od najugodnijih i najživljih uvjerenja na svijetu. Udahnjuje li vaš dom život vašoj djeci?

Naravno, nijedan od navedenih darova nije na rasprodaji u prodajnim centrima. Ali u tome i leži njihova vrijednost.

Autor: Joshua Becker

• Često im govorite da ih volite onakvu kakva jesu. Dajte im do znanja da su posebni na svoj način.

• Pokažite im da ih volite kroz to koliko vremena provodite zajedno, slušajući ih, pružajući im puno zagrljaja i osmjeha time posebno jačate njihovo samopouzdanje.

• Veselite se njihovim uspjesima, bez obzira koliko oni bili mali. Jer ako budete davali akcenat na neuspjehe njihovo samopouzdanje će slabjeti.

• Pohvalite ih za pokušaj, bez obzira na ishod. Jačajte njihovo samopouzdanje nakon "neuspjeha"  hvaleći trud koji su uložili.

• Na vidno mjesto stavite ono što podsjeća na njihove uspjehe i važna dostignuća.

• Dopustite im da vam pomažu. Osjećaj važnosti jača dječje samopouzdanje.

• Dajte im do znanja da smiju pogriješiti jer je to dio učenja.

• Pitajte djecu sto misle o nekim obiteljskim stvarima. Time pokazujete da vam je stalo do njihova mišljenja.

• Pomognite im da riješe njihove probleme makar se ti problemi vama činili potpuno nevažni.

• Dajte im do znanja da imate potpuno povjerenje u njih.

• Postavite jasne i dosljedne granice i očekivanja. Nerealna očekivanja mogu urušiti samopouzdanje djeteta.

• Recite djetetu kada mu ponašanje nije prikladno ili od pomoći, ali bez kritiziranja.

• Recite svoje mišljenje tako da ono bude djetetu poduka a ne povreda.

13.10. u 17.30 sati u Hotelu Aristos, Cebini ul. 33, Buzin (Zagreb).

U zadnjih nekoliko desetljeća neuroznanost je došla do brojnih značajnih saznanja o kojima malo znamo. Neuroznanstvenici su potvrdili da dječji mozak nije neki stroj koji je strukturiran po planu i programu došao na svijet, već je to naslijeđen i nerazvijen ljudski organ koji se ovisno o okolini razvija cijeli život. U ranim godinama formiraju se temeljne strukture, koje će nas doživotno obilježiti.Stimulans u prvim godinama djetetova razvoja na mozak djeluje poput katalizatora.  Što možemo napraviti kad je rana stimulacija u pitanju govorit će vam Irena Orlović, savjetodavni terapeut, autorica nagrađivane web-aplikacije „Pametnica“, vlasnica i urednica izdavače kuće Harfa putem koje je prethodnih 17 godina proučavala literaturu uglednih svjetskih neuroznanstvenika. Vođena osobnim iskustvom kroz rad na ranoj stimulaciji sa svojim djetetom, neke je naslove objavila i na hrvatskom jeziku pod sloganom „Knjige koje vole djecu“. 

"Dijete od roditelja nasljeđuje samo skicu, a način na koji

će se oblikovati i graditi dječji mozak ovisi o njegovoj interakciji

najprije s roditeljima, a potom i okolinom."

                                                                             Irena Orlović

• Kako izravno utječemo na oblikovanje dječjeg mozga?
• Zašto samo potičemo djecu s teškoćama u razvoju kada znamo koliko važnu ulogu igra rana stimulacija kad je razvoj dječjeg mozga u pitanju?
• Što ubrajamo u ranu stimulaciju?
• Zašto su roditelji najvažnija karika u odgoju i obrazovanju djece?
• Kako pomoći djeci da crpe svoje potencijale i izrastu u najbolju verziju sebe? 
• Zašto je emocionalni razvoj temelj intelektualnog razvoja?
• Kako putem komunikacije možemo oblikovati i integrirati mozak u razvoju? 
• Na što trebamo obratiti pozornost ako želimo da se mozak zdravo razvija u prvim godinama?

​

"Da bi dijete imalo zdrave socio-emocionalne vještine, ljudi u njegovoj 

okolini trebaju iste razvijati." 

                                                                                                                  Tatjana Gjurković

• Koje vještine terapije igrom možemo koristiti u odgoju djeteta?
• Kako se igrati s djecom koristeći vještine terapije igrom?
• Jeste li se ikada zapitali kako razvijamo socio-emocionalno osjetljivo dijete kroz svakodnevne interakcije s njim?
• Kako razvijamo djetetove sposobnosti da bude emocionalno inteligentno biće u situacijama kada treba jesti, kada ujutro treba krenuti u vrtić ili školu, kada nas uveseljava ili pak kada napravi nešto loše, kada nas povrijedi?
• Kako poticati empatiju kod djeteta koja je važna za zdrav emocionalni razvoj?
• Jeste li se ikada zapitali kako je povezana neverbalna komunikacija s empatijom

Tijekom edukacije Tatjana Gjurković, mag.psihologije, certificirana transakcijska analitičarka – psihoterapeutkinja te registrirana terapeutkinja igrom, produbit će vaše znanje o emocionalnoj inteligenciji. Govorit će o važnosti samosvjesnosti vlastitih obrazaca osjećanja, razmišljanja i ponašanja kao i znanje o emocijama  te će osvijestiti kako razgovarati s djetetom i kako poticati razvoj djetetove empatije, što je preduvjet za razvoj njegove socijalne svijesti i odgovornosti prema sebi i drugima. 

Želimo li da dijete razvije vještine i sposobnosti emocionalne i socijalne inteligencije, tada je svakako važno da o tome mislimo svakoga dana. U ovoj edukaciji povezat ćemo svakodnevne situacije s poticanjem razvoja emocionalne inteligencije kod djeteta. Neke se od vještina emocionalne inteligencije, o kojima ćemo govoriti tijekom edukacije,  koriste i u terapiji igrom.

Edukacija je namijenjena za: roditelje, odgojitelje, učitelje, psihologe, pedagoge, socijalne pedagoge, edukacijske rehabilitatore, logopede, psihoterapeute i sve druge koje zanima ovo područje dječjeg razvoja.

''Što ubrajamo u rano poticanje emocionalnog i intelektualnog razvoja?''

13.10. u 17.30 sati u Hotelu Aristos, Cebini ul. 33, Buzin (Zagreb).

Edukacija traje četiri školska sata. Redovna cijena edukacije je 320 kn. Ako uplatu izvršite u roku 48 sati od trenutka prijave, cijena praktične edukacije za Vas je 240 kn. Podaci za uplatu su sljedeći: Harfa d.o.o., Rodrigina 4, Split, HR2823400091110478520 (PBZ), poziv na broj: 1310.

Svi sudionici dobit će potvrdu o sudjelovanju.

Ako želite platiti kreditnom karticom, najprije se prijavite, a potom platite OVDJE

Sve je više djece koja ne mogu u potpunosti, s lakoćom i kvalitetno funkcionirati u ovome svijetu… Zabrinjava podatak da se svakim danom povećava broj otkrivene djece s poteškoćama u koncentraciji i pažnji, ADHD-om , autizmom, disleksijom i disgrafijom, Aspergerovim sindromom te ostalim stanjima. Potvrda je to da se nešto događa s našim tijelima i našim mozgom.

U posljednje vrijeme neuroznanstvenici ističu sve veću važnost senzo-motornog razvoja djeteta kao vrlo važne podrške kasnijim kognitivnim vještinama. Djetetovo učenje ima korijene još u fizičkom razvoju od trenutka začeća. Savršenstvo tijela, koordinacija pokreta te dobar vid i sluh presudni su za uspješno učenje, međutim ovi zahtjevi nisu dio zakonom propisanih preduvjeta za procjenu spremnosti za polazak u školu. U mnogim slučajevima napredna tehnologija ne otkriva specifična područja odstupanja, ali samo promatranje ili jednostavno testovi koji procjenjuju ravnotežu, propriocepciju i okulomotorno funkcioniranje potvrđuju prisutnost funkcioniranje odstupanja koja (ne)izravno utječu na izvođenje važnih obrazovnih vještina u širokom rasponu.

Neka neurološka stanja rezultat su poteškoća u komunikaciji između lijeve i desne hemisfere. To uzrokuje disharmoniju do te mjere da dvije polovice mozga više ne mogu efikasno dijeliti složenu informaciju.

Naše tijelo ima dva oka, dva uha, dvije ruke, dvije noge i dvije polovice mozga. Sve to mora funkcionirati usklađeno. Ako te strane tijela, koje inače nadopunjuju jedna drugu, imaju prekinutu vezu u funkcionalnom smislu, zadatak nam je da tu vezu podignemo na višu razinu kako bi nedovoljno zrela hemisfera dostigla drugu i tako ublažila simptome.
Brain Gym je dio edukacijske kineziologije, područja koje se bavi poticanjem učenja pomoću iskustva prirodnog kretanja, a ono je temeljeno na primarnim i posturalnim refleksima-automatskim motoričkim odgovorima na senzorne podražaje. Sustav 26 aktivnosti vrača nas u tijelo kako bi se uspostavile nove funkcionalne veze.

Knjiga koja je pred vama daje nam mogućnost da kroz kontinuiranu, dosljednu i konstantnu primjenu ovih aktivnosti integriramo u i tijelo te poboljšamo svakodnevno funkcioniranje na drugačiji, ali tijelu i mozgu prihvatljiviji način…

mr. sc. Tatjana Novosel-Herceg, prof. logoped

Kupite ovu knjigu u našoj knjižari

Zbog velikog interesa, u organizaciji izdavačke kuće Harfa, dr. Ranko Rajović, jedan od najvećih autoriteta na ovim prostorima kad govorimo o odgoju i obrazovanju, održat će petosatnu praktičnu edukaciju pod nazivom "Kako igrom uspješno razvijati djetetov IQ" temeljenu na NTC sustavu učenja, inovativnom programu čiji je autor. Edukacija je namijenjena roditeljima, odgojiteljima, učiteljima i drugim stručnjacima koji se bave odgojem i obrazovanjem djece.
 

Dr. Ranko Rajović, inače doktor interne medicine, dugogodišnji je predsjednik Odbora za darovite međunarodne udruge Mensa i UNICEF-ov suradnik na projektu ranog poticanja intelektualnog razvoja djece te osnivač Mense Srbije i Odsjeka za darovite Nikola Tesla Centra. 

Edukacija će se održati u Zagrebu, 22. ožujka 2016. u 16 sati u hotelu Aristos, Buzin 
 

Trajanje je praktične edukacije pet sati, a cijena je 360 kn. Da biste sudjelovali na edukaciji, obavezna je prijava. Prijavnicu ispunite ovdje

Prilikom dolaska na poklon ćete dobiti NTC radnu bilježnicu, a tijekom samog događaja organizirat ćemo nagradnu igru gdje ćete imati priliku osvojiti više vrijednih nagrada koje smo pripremili za vas.

Potvrdu o sudjelovanju dobit ćete prilikom dolaska na edukaciju.

Program edukacije:

 NTC-sustav učenja – igre koje oštećuju razvoj djeteta, a da toga nismo svjesni.

Uvod – funkcionalno znanje.

Razvoj mozga.

Koje aktivnosti oštećuju razvoj djeteta?

Je li rana stimulacija mučenje djeteta ili je potrebna?

Igre koje stimuliraju ukupni razvoj djeteta (NTC-tablica).

Reproduktivno učenje za mozak ne postoji

Zašto je reproduktivno učenje prošlost.

Kako mozak radi, reproduktivno ili asocijativno?

Zašto zaboravljamo lekcije koje smo dobro naučili?

Misaone klasifikacije, serijacije, asocijacije (NTC-tablica, II. dio)

Igra – skrivanje riječi u rečenici (I. razina)

Zašto mozak nauči lakše nešto sto nam ne treba, a ne ono što nam je ponekad važno?

Radionice, reproduktivno i asocijativno učenje

Nelogične priče, (I. razina)

NTC-sustavom podiže se intelektualni potencijal djece te se razvija brzina razmišljanja i zaključivanja – tzv. funkcionalno znanje.

Činjenica je da inteligencija ne ovisi samo o broju neurona, odnosno da nije uvjetovana samo genetskim potencijalom nego i vezama među neuronima, tzv. sinapsama. Razdoblje do sedme godine života najdragocjenije je za formiranje novih neuronskih veza (sinapsi). NTC – sustav učenja bavi se pitanjem kako stimulirati razvoj sinapsi, a time i ogromne dječje potencijale prije polaska u školu i u školi, a na njega će Dr. Ranko Rajović odgovoriti tijekom predavanja.

NTC-sustav učenja usmjeren je prema razvoju kognitivnih sposobnosti djece, a  temelji se na istraživanjima koja upozoravaju na to da mozak uspostavlja 75 % svih neuronskih veza (sinapsi) do sedme godine života, a od toga 50 % sinapsi nastane već do pete godine. Taj se argument čini dovoljno uvjerljivim da posvetimo veliku pozornost predškolskoj dobi, učinkovitosti učenja i korištenju dječjeg pamćenja. Ako tijekom formalnog osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja radimo sa samo 25 % preostalih mogućnosti korištenja potencijala mozgovnog kapaciteta, tada je važno znati kako se razvija dijete do sedme godine života.

NTC-sustav učenja dr. Ranka Rajovića primjenjuje se na različite načine u 15 europskih zemalja. Sustav podrazumijeva učenje utemeljeno na teorijskim osnovama neurologije, neuropsihologije i drugih znanosti, posebno pedagoških – obiteljske pedagogije, didaktike i metodike za predškolski i osnovnoškolski uzrast. Taj sustav učenja predstavlja operacionalizaciju teorijskih spoznaja navedenih znanstvenih disciplina, što je dobar pokazatelj kako povezivati teoriju s obrazovnom praksom. Pritom je riječ o novom pristupu učenju u kojem dominira misaona aktivnost djeteta i njegov uspješan razvoj. Sustav je vrlo dobro i detaljno razrađen, primjenjiv u obitelji, predškolskim ustanovama i u razrednoj nastavi osnovne škole. Program nudi načine prepoznavanja darovite djece, njihove karakteristike i putove prema povećanju IQ-a, razvoja sposobnosti i stvaralačkog mišljenja. Naglašava se važnost obitelji i šire društvene zajednice (vrtići, škole, centri za darovite) u razvoju darovite djece. NTC-sustav učenja ozbiljno će poljuljati opravdanost tradicionalnog rada s djecom.

Za sva pitanja i nedoumice stojimo vam na raspolaganju na 098/30 55 34, kontakt osoba Irena Orlović

Kada dječje misli odlutaju, dozovite ih natrag i nadahnite djecu da pronađu nove načine gledanja na svijet uz pomoć kreativnih poticaja na razmišljanje.

• Nabrojite pet stvari koje biste mogli učiniti s lubenicom od četrdeset i pet kilograma.
• Izumite stroj koji će olakšati život nekoga koga poznajete. Nacrtajte ga i opišite.
• Napravite listu od deset riječi koje se rimuju. Upotrijebite ih kako biste napisali pjesmu.
• Što znači biti dobar građanin? Na koji način biste mogli ohrabriti prijatelja i obitelj da budu dobri građani?
• Zamislite da ste slon. Živite li u zoološkom vrtu? Ili u afričkoj ili azijskoj divljini? Ispričajte nam jedan svoj dan.
• Izmislite jednu blesavu riječ i kažite nam što znači. Pretvarajte se da zastupate njezino službeno usvajanje i uključivanje u rječnik.
• Što biste mogli danas učiniti kako biste utjecali na nečiji život?
• Obitelj vas je upravo obavijestila da ste za ljubimca dobili dinosaura! Kako izgleda vaš dinosaur? Je li bijesan? Je li velik kao vaša kuća? Nacrtajte svog novog ljubimca.
• Odabrani ste da osnujete vlastitu državu. Ispričajte nam sve o tome.
• Smislite nešto lijepo što ćete učiniti za nekoga. Budite malo kreativniji od pridržavanja vrata ili smješkanja novim učenicima. Napišite ili ispričajte što ćete učiniti, zatim izradite plan kako ćete to izvesti.
• Nabrojite nekoliko stvari koje se mogu reciklirati [plastične boce, stare novine]. Sada, nabrojite predmete koji se ne mogu reciklirati [stiropor, žarulje]. Kako biste ponovno upotrijebili te predmete? Zašto smatrate da je recikliranje bitno?

Preneseno sa Školskog portala

Pomozite djetetu da se osjeća dobro u svojoj koži i da se samouvjereno suočava s izazovima.

Želja je svakog roditelja da njegovo dijete odrasta sretno i zadovoljno, a to je moguće onda kad dijete ima zdravu sliku o sebi i dovoljno samopoštovanja. Zdrava doza samopoštovanja doprinosi uspjehu u školi, štiti dijete od nasilnika i, prema nekim istraživanjima, ključna je za uspjeh osobe.

Dr. Laura Padilla-Walker suvoditeljica Škole obiteljskog života Sveučilišta Brigham Young tvrdi kako će dijete snažnog samopoštovanja biti u stanju postaviti ciljeve i ostvariti ih. Dijete slabog samopoštovanja moglo bi imati problema s pronalaženjem onoga čime bi se u životu htjelo baviti, interesa koji će slijediti.

Evo i drugih razlika:

Dijete niskog samopoštovanja često nije sklono isprobavati nove stvari i lako odustaje već kod prve prepreke. Može ga se čuti kako o sebi govori negativno, npr. "Nikad neću uspjeti to naučiti" ili "Čemu sve to? Ionako nikog nije briga za mene." Takvo dijete je često prekritično prema sebi i lako se razočara samo u sebe. Sklono je i pesimizmu.

Dijete zdravog samopoštovanja, s druge strane, sposobno je uočiti i riješiti problem, bez omalovažavanja sebe samog. Umjesto da kaže: "Glup/a sam!", ono kaže "Ne razumijem to." Zna svoje snage i slabosti i sposobno je prihvatiti ih. Dijete zdravog samopoštovanja, sklonije je optimizmu.

Samopoštovanje je više od samopouzdanja

Prema dr. Padilla-Walker, samopoštovanje je kod djece najniže u ranoj i srednjoj adolescenciji kad djeca ulaze u pubertet i proživljavaju stres prelaska iz osnovne u srednju školu. Tijekom ovog perioda, djeci je izuzetno važna roditeljska podrška.