+385 99 300 1174

prodaja@harfa.hr

Prodajna mjesta

Besplatna (za iznose iznad 35 eura) i brza dostava.

O Harfi

Prodajna mjesta

Besplatna (za iznose iznad 35 eura) i brza dostava.

Zdravlje

Jačajmo imunitet redovitim boravkom na svježem zraku

Jačajmo imunitet redovitim boravkom na svježem zraku

 

Pedijatri odavno savjetuju – djecu bi trebalo ostaviti da što dulje borave na otvorenom, u različitim vremenskim uvjetima jer upravo to pogoduje razvoju njihova imuniteta.

Igra i boravak na otvorenom omogućavaju djeci bijeg od svakodnevnih kućnih bakterija i virusa, potiču na istraživanje i učenje, te oslobađaju od stresa svakodnevice. Ne samo da redoviti izlasci ma svjež zrak izrazito pogoduju zdravoj djeci, čak i ona sklonija bolestima, od svježeg zraka mogu imati znatno više pozitivnih učinaka.

Osim toga, redovitim boravkom na otvorenom dijete ima mogućnost razviti snažan imunološki sustav i otpornost.
Brojna istraživanja su već pokazala kako su djeca koja žive u ruralnim područjima ili koja više vremena provode na otvorenom, otpornija i općenito boljeg zdravlja zbog stalne izloženosti prljavštini, životinjama i bakterijama. Iako mnogi roditelji, baš suprotno, pokušavaju izbjeći doticaj djece s navedenim, bakterijama i prljavštinom, kao i boravak na hladnoći za dječji imunitet i zdravlje mogu biti samo od koristi.

Dakle, zdravstvene dobrobiti koje donosi fizička aktivnost na otvorenom uvelike nadmašuju rizik od obolijevanja zbog boravka na hladnijem zraku, na kiši i sl., slažu se stručnjaci. Jedino je važno odjenuti dijete sukladno vremenskim (ne)prilikama i ponijeti sa sobom rezervnu odjeću i obuću, ako je vrijeme kišovito.

Uz to što bi trebali djeci osigurati mnogo vremena provedenog na svježem zraku, bilo bi dobro da i sami roditelji sudjeluju u aktivnostima van kuće, u prirodi, na svježem zraku.
 

Djeca u dobi od 5 do 11 godina trebala bi dnevno provesti barem sat vremena u nekim fizičkim aktivnostima, što nikako ne bismo smjeli zanemariti ako su van kuće manje nego idealni vremenski uvjeti. Najviše se preporučuje igra s vršnjacima na igralištu, vožnja biciklom, i druge aktivnosti u kojima se djeca umjereno znoje i fizički jačaju.

Fizička aktivnost od samo 60 minuta dnevno, djeci pomaže:

  • poboljšati ukupno zdravlje
  • ostati fokusirani i općenito uspješniji u školi
  • poboljšati kondiciju
  • ojačati mišićnu masu
  • zabaviti se
  • osjećati se sretnije
  • održati optimalnu tjelesnu težinu
  • poboljšati samopoštovanje
  • naučiti nove vještine.

 

U trenutku kad živimo globalnu zdravstvenu krizu (globalna pandemija COVID-19) i nastojimo slijediti upute zdravstvenih stručnjaka o izbjegavanju okupljanja i držanju udaljenosti među ljudima na 1 metar, ne vodite djecu na uobičajena okupljališta, bez obzira što su na otvorenom. Povedite radije djecu, umjesto na kvartovsko igralište, u dužu šetnju u šumu ili uz more, skupljajte kamenčiće ili grančice, skrenite djetetu pažnju na proljetno buđenje prirode, vozite bicikle ili se rolajte zajedno.

Osim u slučaju potrebe za samoizolacijom, nemojte se zatvoriti u kuću u strahu od zaraze. Izađite s djecom svaki dan na svjež zrak, poštujući osnovne smjernice samozaštite. Time ćete pridonijeti ukupnoj otpornosti organizma.

 

Vratite obiteljsko okupljanje za stolom

Vratite obiteljsko okupljanje za stolom

 

Stručnjaci upozoravaju: za dobrobit djeteta vratite obiteljsko okupljanje za stolom!
 

Svaka sekunda, minuta ili sati provedeni s djecom za svakog su roditelja od neprocjenjive važnosti. Svakim danom sve je više neodgodivih obveza i dužnosti, a sve manje dragocjenog privatnog vremena kojeg bismo htjeli i trebali provoditi s mališanima. Trenutak u kojem svi zajedno sjedite za stolom i jedete, većini roditelja ponekad izgleda poput sna.
 

U posljednje vrijeme sve je više znanstveno utemeljenih studija koje napominju da su zajednički obroci odlična prilika za istinsko obiteljsko povezivanje. Razgovorom i raspravljanjem o koječemu, djeca imaju priliku saznati puno o nama, o našim stavovima glede pojedinih tema, što smatramo dobrim, a što lošim, o našim sklonostima i odbojnostima. Zauzvrat, mi možemo naučiti puno više o svojoj djeci, njihovim promišljanjima, mislima, pa čak i ranjivostima ili slabostima. Dr. William Doherty, autor brojnih knjiga o obitelji, pak tvrdi da je vrijeme koje obitelj provodi  u blagovanju “presudno za sveopće dobro djeteta i njegova napredovanja u školi”, nastavlja tezom da obiteljski obrok također predstavlja “forum za povezivanje” te napominje da iz obitelji koje se za obroke ne okupljaju za stolom dolaze djeca s većim psihološkim problemima negoli iz onih koji to čine redovito.
 

Kako ostvariti suvremeni obiteljski obrok?

Veoma je mala vjerojatnost da će oba roditelja stići s posla dovoljno rano da tijekom tjedna večeraju zajedno posebno s malom djecom, stoga stručnjaci predlažu da to učinite vikendom. Čak, i ako su vam djeca još u visokim stolcima, jedite dovoljno rano da mogu biti nazočni. Tijekom tjedna sjednite za stol dok vaša mala djeca jedu; nikada ne puštajte da djeca jedu sama za stolom, uvijek sjednite i razgovarajte s njima, potičite njihovo lijepo ponašanje za stolom. Djeca će biti manje izbirljiva u jelu ako njihovi roditelji jedu s njima. Kad god je moguće, jedite zajedno uvečer i, ovisno o dobi vaše djece pokušajte ostati za stolom poslije večere i npr. zaigrati neku društvenu igru. Ne brinite, to što ste počeli jesti zajedno i razgovarati kao obitelj ne znači da svi zajedno ne možete jednom tjedno uživati u naručenoj pizzi s podignutim nogama ispred TV prijamnika.
 

Samohrani roditelji / jednoroditeljske obitelji

Samohrani roditelji također mogu upriličiti obiteljsko okupljanje za stolom, jedina je razlika da je očigledno prisutan samo jedan roditelj, ali sve ostale prethodno opisane vrijednosti vrijede. Kad vam odgovara, pozovite bake i djedove, tete, stričeve i bliske prijatelje da vam se pridruže tako da se, osim što vi imate društvo, djeca navikavaju na razgovor s drugim odraslim osobama, te na slušanje. Objasnite gostima da će im se za stolom priključiti vaša djeca te im slobodno možete dati nekoliko natuknica vezanih za vašu djecu tako da imaju o čemu razgovarati. Vodite računa da se ne zanesete u razgovor sa svojim prijateljima pa da djeca ostanu zanemarena. Strpite se dok se djeca udalje od stola pa onda sa svojim gostima pretresite aktualne teme. Bez obzira u kakvim ste odnosima s drugim roditeljem vašeg djeteta, veoma je važno da u odgoju djece postoji kontinuitet, šo znači da se dijete odgaja na isti način u oba doma.
 

Postavljanje stola

Djecu od tri godine nadalje treba poticati da počnu pomagati u postavljanju stola, pa makar samo stavljali salvete sa strane. Prepustite li djeci donošenje “sitnih” odluka, primjerice koju boju salveta ili svijeća bi htjeli na stolu, osjećat će se jako važnima i pucati od ponosa. Nikada nemojte podcijeniti činjenicu da djeca ove dobi silno vole pomagati. Do četvrte godine mogu postavljati stol uz vašu pomoć. Najjednostavnije će to naučiti tako da postavite jedno mjesto s jedaćim priborom, tanjurićem za salatu, ubrusom i čašom, te ih zamolite da na isti način postave sva ostala mjesta za stolom. Razumljivo je da ćete maloj djeci donijeti čaše i noževe na stol i objasniti im da noževe treba držati za ručku, ne za oštricu.

Za posebne prilike stavite stolnjak i pokažite djeci kako mogu biti kreativni s ukrašavanjem stola, uvijek ih pohvalite i zahvalite im na trudu. Međutim, ako to starija djeca odrade šlampavo, zatražite da to obave kako treba, u protivnom će zaključiti da je prihvatljiv i nezadovoljavajući posao. Postavljanje stola je zadatak kojemu se mala djeca unaprijed raduju jer je to dio priprema za obiteljski obrok, a brzo će naučiti da je to vrlo dragocjeno vrijeme provedeno s roditeljima. Uvijek tražite od djece, bez obzira koje dobi bili da pomažu u postavljanju stola, a ako imate više od jednog djeteta, neka to čine naizmjence.
 

Poticanje razgovora za stolom

Ovo je savršena prilika za poticanje govornih vještina i općenito razgovora među ljudima jer ne postoji brži način da bilo koje dijete izgubi zanimanje nego kad ga ignoriramo. Stoga promislite o čemu ćete razgovarati za stolom da se mogu uključiti i djeca, bez obzira na životnu dob. Stručnjaci ističu i da je iznimno važno da se mališani počnu družiti za stolom s odraslima. Čak i u najranijoj dobi oni imaju mišljenje i zapažanje, stoga slušajte kad i što govore. Pokušajte postavljati pitanja koja ne traže odgovor u jednoj riječi i potičite ih da se uključe i da se pritom dobro osjećaju.
 

Pričajte priče!

Mala djeca uvijek rado slušaju priče o drugoj djeci, osobito ako je riječ o neposlušnoj djeci, možete im ispričati i nešto smiješno iz vašeg djetinjstva. Sva djeca vole pričati anegdote, pogotovo ako su smiješne, stoga potičite djecu da prepričaju nešto što im se dogodilo. Gledajte ih, slušajte pažljivo, zadržite zanimanje, gledajte ih u oči i nikada usred pričanja ne prekidajte opomenama za ponašanje kod stola njih ili njihovu braću. Postavljajući pitanja vezana za njihovu priču učinit ćete da se osjećaju važno, što je početak razvijanja njihova povjerenja u razgovor s odraslima. Kad malo odrastu, poučite ih da u razgovoru ili pričanju priče u društvu više od jedne osobe moraju gledati u oči svima, ne samo jednoj osobi, jer tako zaokupljaju pozornost svih slušatelja.
 

Pohvalite za stolom!

Jednom ili dvaput tjedno spomenite nešto što su toga dana vaša djeca napravila u kući ili u školi, a vrijedno je pohvale, pa svima za stolom ispričajte o tome. Djeca, jednako kao i odrasli uživaju u pohvalama, to im daje dodatno samopouzdanje. Nikada nemojte ponižavati svoju ili bilo čiju djecu, osobito ne pred drugim ljudima. Čak i najbezazlenije nepodopštine vašeg djeteta koje se vama mogu činiti smiješnima, mogu biti užasno neugodne vašem djetetu ako ih prepričavate okupljenima za stolom. Djeca su puno osjetljivija nego što možete zamisliti. Ako je prikladno, razgovarajte kamo biste mogli otići na godišnji odmor (bez natezanja koliko će to stajati), razgovarajte o nadolazećem obiteljskom događaju ili što biste željeli raditi poslije večere, za vikend. Raspravljajte o knjigama, filmovima, TV programima, novostima, bilo čemu što potiče razgovor i mišljenja.
 

Poticanje slušanja

Kad djeca steknu dovoljno samopouzdanja da razgovaraju sa skupinom odraslih i drugom djecom, može ih obuzeti toliko oduševljenje da ne prestaju upadati u riječ. Dakle, sad kad ste ih pridobili da govore, moraju shvatiti kada smiju, a kada ne smiju govoriti. Objasnite im da svatko ima pravo na svojih pet minuta i da moraju čekati da dođe red na njih. Osim toga, moraju naučiti slušati što drugi govore tako da bi mogli postavljati pitanja i izraziti svoje mišljenje. Moguće je da će za stolom biti i situacija kada ćete poželjeti nešto raspraviti sa svojim partnerom, a djeca trebaju šutjeti pet ili deset minuta. Ako se uključe u razgovor, jasno im dajte do znanja da mogu slušati, ali neka šute i ne prekidaju. Premda se trebamo družiti s djecom i za stolom, mora im biti jasno da se život ne okreće oko njih. Ne budite jedan od roditelja koji prekida svaki razgovor odraslih čim dijete poželi nešto reći, osim ako je to od po život opasne važnosti kao npr: “Gori kuća/vaša kosa /susjedov stan!”
 

I za kraj, ne smijemo zaboraviti napomenuti da je smijeh uvijek najbolji lijek. Pokušajte se zajedno smijati za stolom svaki dan jer smijeh čini čuda za opuštanje i kvalitetne međuljudske odnose.

Preneseno s Klinfo.rtl.hr

Emocionalno zdravlje djece - kako ga štititi i razvijati

Emocionalno zdravlje djece – kako ga štititi i razvijati

 

Neopisivo je važno roditeljima osvijestiti koliko na djecu utječe njihovo emocionalno stanje i raspoloženje. Prikrivanje frustracija i gluma određenih osjećaja ne mogu prekriti trenutno emocionalno stanje, a djeca su izrazito vješta u opažanju ljudi oko sebe.

Stoga bi roditelji trebali biti svjesni da je izrazito važna briga za njihovo vlastito emocionalno zdravlje. Drugim riječima, svojoj djeci ćete pomoći u razvoju emocionalnog zdravlja samo ako i sami postanete svjesni važnosti toga pojma te počnete raditi na sebi i svojem emocionalnom zdravlju.

Djeca nesvjesno kopiraju ponašanje svojih roditelja te od njih uče načine komuniciranja s okolinom. Imajte na umu da će vaša djeca reflektirati vaše emocije posebno kada je u pitanju neka stresna situacija s kojom se sama ne znaju nositi.

Svoju djecu ćete naučiti emocionalnoj regulaciji samo ako i sami sebe naučite istom.

Pritom bi vam mogli pomoći neki od sljedećih savjeta:

  • nemojte ignorirati znakove patnje kod djece – ako uočite bilo kakve neobične negativne promjene u ponašanju kod djece, razgovarajte s njima i pokušajte im pomoći jer možda je u pitanju nešto s  čim se već neko vrijeme bore ili nešto s čim se uopće ne znaju ili ne mogu nositi,
  • nemojte omalovažavati dječje osjećaje – nikada nemojte dječje osjećaje olako shvaćati zato što će vam ih prestati pokazivati, a to može utjecati na brojne druge emocionalne probleme,
  • budite osjetljivi na dječje emocionalne reakcije – nemojte ignorirati dječje emocije niti ih zanemarivati zato što su one ponekad jedini način pomoću kojega žele pokazati dublji problem s kojim se muče,
  • provodite vrijeme sa svojom djecom – ključna stvar u razvoju emocionalnog zdravlja je upravo redovito kvalitetno vrijeme provedeno s djecom kako bi se emocionalna razmjena između roditelja i djeteta mogla nesmetano razvijati,
  • ako djeca ne žele razgovarati s vama o određenim emocijama, pronađite način da se povjere nekom drugom – ponekad ne trebate tražiti treću osobu već samo promijeniti situaciju kako bi dijete imalo dovoljno povjerenja (npr. umjesto da djecu svaki dan na brzinu pitate kako su, uzmite vrijeme u danu kada ćete sjesti pored njih i uz neku zanimljivu aktivnost postavljati suptilna pitanja o njihovom emocionalnom stanju),
  • ako imaju probleme, pomozite im u njihovom rješavanju – nikada nemojte rješavati probleme vaše djece umjesto njih nego im dozvolite da sami riješe svoje probleme, ali ih aktivno usmjeravajte i pomažite onda kada zatrebaju pomoć,
  • vodite brigu o svojem emocionalnom zdravlju – sretni roditelji, sretno dijete!

 

Preneseno sa Kreni zdravo

 

5 savjeta kako kroz igru poticati razvoj bebinog mozga

5 savjeta kako kroz igru poticati razvoj bebinog mozga

 

Na koji način bi se roditelji trebali igrati sa svojom bebom, savjetuje profesor dječje psihijatrije na Yaleu, Kyle Pruett
 

Pored toga što su zabavne roditeljima, igre s bebom su vrlo važne za psihomotorni razvoj djeteta. Kako bi igra bila što učinkovitija i produktivnija, roditelji bi trebali obratiti pažnju kako se igraju sa svojom bebom, savjetuje Kyle Pruett, profesor dječje psihijatrije na Yaleu. Odmah na početku, Pruett predlaže da se zapitate “Zašto je potrebno da bebina pažnja bude aktivna?”.

“Bebin mozak više napreduje u jednom danu, nego što mozak odraslog čovjeka može napredovati za godinu dana. Količinu njihove oduševljenosti svijetom koji ih okružuje mi ne možemo više ni da zamislimo. Dosađivanje jednostavno nije dio repertoara zdravog novorođenčeta!”, ističe profesor Pruett.
 

Evo njegovih prijedloga na što biste trebali obratiti pažnju dok se igrate već poznatih i uobičajenih igara s vašom bebom:

  1. Igre skrivanja odlične su za animiranje male bebe. Ono što je posebno važno je da igru započnete tako što ćete prvo uspostaviti kontakt očima. A zatim pratite kako raste uzbuđenje kod vaše bebe u trenucima kada se sakrijete i u iščekivanju da se vaše lice ponovo pojavi.
  2. Bilo koju glazbenu igru ili puštanje glazbe započnite tako što ćete prvo vi proizvoditi zvukove gledajući vašu bebu u oči. Neka to budu lagane, jednostavne melodije koje se ponavljaju.
  3. Svaku igru koja podrazumijeva tjelesni kontakt trebalo bi započeti nježnim dodirom ili uzimanjem bebe. Intenzitet igre povećavajte u odnosu na reakciju vašeg mališana.
  4. Izbjegavajte igru radi igre, odnosno, ne ometajte bebu onda kada vidite da se sama zagledala ili zainteresirala za nešto. U suprotnom, za par godina imat ćete pasivno dijete koje će uvijek od vas očekivati da ga zabavite.
  5. Izbjegavajte digitalna pomagala, pogotovo kod novorođenčadi i mlađih beba.

Nekada vaša beba neće reagirati onako kako ste očekivali, ali nemojte da vas to brine ili opterećuje. Može se desiti i da beba ne bude raspoložena za igru u isto vrijeme kada i vi, i to je sasvim prirodno. Pokušajte drugi put, kad vidite da je beba zainteresirana.

Također, događat će se da nećete imati vremena za igru u trenucima kada primijetite da je vaša beba baš raspoložena za druženje. Ne brinite, i to je stvar zbog koje vas ne treba peći savjest. Malo odlaganje igranja nikako ne može naškoditi vašem djetetu.

 

Preneseno s Roditelji.hr

 

ZAGREB: Praktična edukacija dr. Ranka Rajovića Kako igrom uspješno razvijati djetetov IQ

ZAGREB: Praktična edukacija dr. Ranka Rajovića Kako igrom uspješno razvijati djetetov IQ

 

PRAKTIČNA EDUKACIJA

"Kako igrom uspješno razvijati djetetov IQ"

25. svibnja 2018. godine u 17 sati

ZAGREB, Hotel Aristos, Cebini ul. 33, Buzin

 

Za sudjelovanje na edukaciji, obavezna je prijava. OVDJE SE PRIJAVITE.

Potvrdu o sudjelovanju dobit ćete prilikom dolaska na edukaciju.

 

 

Edukacija je namijenjena roditeljima, odgojiteljima, učiteljima i drugim stručnjacima koji se bave odgojem i obrazovanjem djece.

 

Ako ste već ranije sudjelovali na praktičnoj edukaciji "Kako igrom uspješno razvijati djetetov IQ", možete se prijaviti za VIŠU RAZINU edukacije "Jedini posao djeteta je igra​".

 

Zbog velikog interesa, u organizaciji nakladničke kuće Harfa, dr. Ranko Rajović održat će praktičnu edukaciju pod nazivom "Kako igrom uspješno razvijati djetetov IQ" temeljenu na NTC-sustavu učenja, inovativnom programu čiji je autor. 

 

Dr. Ranko Rajović jedan je od autoriteta na ovim prostorima kada govorimo o odgoju i obrazovanju te autor inovativnog programa pod nazivom NTC-sustav učenja. Inače doktor interne medicine, dugogodišnji je predsjednik Odbora za darovite međunarodne udruge Mensa i UNICEF-ov suradnik na projektu ranog poticanja intelektualnog razvoja djece te osnivač Mense Srbije i Odsjeka za darovite Nikola Tesla Centra.

 

Što je NTC-sustav učenja?

NTC-sustav učenja bavi se pitanjem kako stimulirati razvoj sinapsi, a time i ogromne dječje potencijale prije polaska u školu i u školi, a na njega će dr. Ranko Rajović odgovoriti tijekom predavanja.

Ovaj sustav učenja usmjeren je prema razvoju kognitivnih sposobnosti djece. Temelji se na istraživanjima koja upozoravaju na to da mozak uspostavlja 75 % svih neuronskih veza (sinapsi) do sedme godine života, a od toga 50 % sinapsi nastane već do pete godine. Taj se argument čini dovoljno uvjerljivim da posvetimo veliku pozornost predškolskoj dobi, učinkovitosti učenja i korištenju dječjeg pamćenja.

Sustav podrazumijeva učenje utemeljeno na teorijskim osnovama neurologije, neuropsihologije i drugih znanosti, posebno pedagoških – obiteljske pedagogije, didaktike i metodike za predškolski i osnovnoškolski uzrast. Taj sustav učenja predstavlja operacionalizaciju teorijskih spoznaja navedenih znanstvenih disciplina, što je dobar pokazatelj kako povezivati teoriju s obrazovnom praksom.
Pritom je riječ o novom pristupu učenju u kojem dominira misaona aktivnost djeteta i njegov uspješan razvoj. Sustav je vrlo dobro i detaljno razrađen, primjenjiv u obitelji, predškolskim ustanovama i u razrednoj nastavi osnovne škole.

Program nudi načine prepoznavanja darovite djece, njihove karakteristike i putove prema povećanju IQ-a, razvoja sposobnosti i stvaralačkog mišljenja. Naglašava se važnost obitelji i šire društvene zajednice (vrtići, škole, centri za darovite) u razvoju darovite djece. NTC-sustav učenja ozbiljno će poljuljati opravdanost tradicionalnog rada s djecom.

NTC-sustav učenja dr. Ranka Rajovića primjenjuje se na različite načine u 15 europskih zemalja.

 

 

PROGRAM PRAKTIČNE EDUKACIJE "Kako igrom uspješno razvijati djetetov IQ"

Trajanje: 4 školska sata (17 – 21 sat)

 

Uvod. Funkcionalno znanje

Neurofiziologija. Razvoj mozga – pogreške roditelja

Rana stimulacija, značaj, primjeri

Učenje – reproduktivno učenje za mozak skoro i da ne postoji

Fiziologija mozga

Razvoj matematičko logičkog razmišljanja

Misaone klasifikacije i serijacije

Asocijacije

 

Za sva pitanja i nedoumice stojimo vam na raspolaganju na 098 30 55 34, kontakt osoba Irena Orlović.

 

 

Redovna cijena praktične edukacije je 360 kn.

Ako uplatu izvršite u roku 48 sati od trenutka prijave, cijena praktične edukacije za vas je 300 kn.
 

Podaci za uplatu: Harfa d.o.o., Rodrigina 4, Split, HR0723600001102468779 (ZABA)​, poziv na broj: 250518.

 

 

""

Nova radionica Irene Orlović! GRIT: Budi uporna i pronađi svoju životnu strast

Nova radionica Irene Orlović! GRIT: Budi uporna i pronađi svoju životnu strast

 

Nova godina – nove prilike za rast i razvoj!

Pozivamo vas na novu radionicu Irene Orlović na kojoj ćemo zajedno raditi na Vašim životnim ciljevima i otkrivanju pokretačke snage u Vama:

 

GRIT: Budi uporna i pronađi svoju životnu strast

U subotu, 15.2.2020. u 10:00 sati
International Business Hotel, Zagreb

 

""

"Strast i upornost su mi pomogle da izađem iz najtežih životnih situacija. Kad sam osvijestila svoju životnu misiju i svrhu, ništa se više nije činilo teškim.
Na ovoj radionici želim podijeliti s vama kako sam uspjela pronaći svoju životnu iskru te uz pomoć nje izgraditi uspješan business. Upoznat ću vas i s tehnikama koje vam mogu pomoći da pronađete svoju strast, zadržite fokus na njoj te budete uporni u ostvarivanju svojih ciljeva.
Djela su jača od naših riječi, zato se vidimo 15. veljače!"

Irena Orlović

PRIJAVITE SE OVDJE!

Datum: 15.2.2020.
Početak: 10:00 sati
Trajanje: 4 školska sata 
Mjesto održavanja: International Business Hotel Zagreb, Oreškovićeva ulica 6H/2, Zagreb
 

Na radionici ćete naučiti:

  • kako pronaći svoju unutarnju strast i povezati se s njom
  • kako biti uporan u ostvarivanju dugoročnih i smislenih ciljeva
  • što nas sprječava da dođemo u kontakt sa svojom životnom strašću.

 

Grit je spoj strasti i upornosti za dugoročne i smislene ciljeve.

Kad pronađete svoju životnu strast, ojačate ju i s njom se povežete, to je kao da ste pronašli svoj životni put. Ona sa sobom nosi borbenost, upornost i motivaciju.
Kada smo svjesni da ona postoji, ona donosi motivaciju, inspiraciju i vodi nas ka sljedećem životnom koraku.

Ritam života, koji je mnoge zatekao nespremne, kao da nas je odvojio od naših istinskih nagona.

I sam je Shakespeare rekao:
"Smisao je života pronaći svoj dar."
Kada pronađete svoju strast, pronađete i svoju najdublju snagu. 

 

O voditeljici radionice

Irena Orlović je završila petogodišnju edukaciju za neuro lingvističkog psihoterapeuta pri njemačkoj krovnoj oraganizaciji DVNLP. Dodatno se usvaršava na Mindsight Institutu kojega je osnovao dr. Daniel Siegel čije knjige je objavila u Hrvatskoj. Certificirana je od strane njemačke krovne organizacije DVNLP i kao NLP – trener.

Autorica je nagrađivane web-aplikacije Pametnica, vlasnica i urednica izdavačke kuće Harfa putem koje je prethodnih 17 godina proučavala literaturu uglednih svjetskih neuroznanstvenika, psihologa i psihoterapeuta u području razvoja djece.
Vođena osobnim iskustvom kroz rad na ranoj stimulaciji sa svojim djetetom, koristeći neke od tih naslova, uredila je i objavila na hrvatskom jeziku seriju literature pod sloganom Knjige koje vole djecu. Prepoznata je od strane Udruge poslovnih žena KRUG jer je kao roditelj djeteta s poteškoćama u razvoju, uvidjevši da u Hrvatskoj nedostaje literature koja bi pomagala roditeljima u sličnoj situaciji, okupila stručni tim i pokrenula izdavačku kuću Harfa koja je danas prepoznata u javnosti kao kuća koja objavljuje literaturu renomiranih stručnjaka iz područja ranog razvoja djece.
Od strane iste udruge dobila je i nagradu kao Poduzetnica godine u kategoriji socijalnog poduzetništva, a pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske. Trenutno je u procesu osnivanja inovativne Privatne osnovne škole s internacionalnim programom putem koje će djeca učiti jačati svoje kognitivne sposobnosti kroz socio-emocionalne programe.

 

 

PRIJAVITE SE OVDJE!

Datum: 15.2.2020.
Početak: 10:00 sati
Trajanje: 4 školska sata 
Mjesto održavanja: International Business Hotel Zagreb, Oreškovićeva ulica 6H/2, Zagreb

Cijena radionice: 320 kn 
 

Podatci za uplatu: 
Pametnica, obrt za edukaciju i savjetovanje, vl. Irena Orlović
HR0623400091160500652 (PBZ)​, poziv na broj: 15022020.

Mjesto na radionicama rezervirat ćete tek uplatom kotizacije.

Sudjelovanje je moguće otkazati isključivo pisanim putem (na mail adresu: pametnica@pametnica.me) najkasnije 7 radnih dana prije početka programa. Sudionici koji su odustali nakon tog roka ili ne prisustvuju programu, nemaju pravo na povrat kotizacije i dužni su platiti punu naknadu. Ako prijavljeni sudionik ne može sudjelovati na programu, može poslati drugog zamjenskog sudionika.

Pametnica zadržava pravo otkazivanja – u ovom slučaju, naknada se vraća u cijelosti. Popunjavanjem ovog obrasca za prijavu, prihvaćate ove odredbe i opće uvjete.

 

Za naše zadnje ovogodišnje druženje, odabrali smo novu lokaciju i inspirativno i ugodno okruženje koje pruža International Business Hotel.

""   ""

""   ""

 

 

Biljnom prehranom protiv klimatskih promjena

Biljnom prehranom protiv klimatskih promjena

 

Prehrana koja se bazira na mesu i mliječnim proizvodima i bacanje viška namirnica pridonose brojnim opasnostima koje se povezuju s klimatskim promjenama, stoji u izvješću UN-ova Međuvladina panela za klimatske promjene (IPCC), kojim ovo znanstveno tijelo želi potaknuti potrošače da promijene svoje navike prije nego što bude prekasno

Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) zagovara globalni pomak prema konzumiranju žitarica, voća i povrća, a manje konzumiranja mesa, uz napomenu da bi se na taj način smanjila emisija stakleničkih plinova te bi se plodna zemlja mogla iskoristiti na puno održiviji način.

Znanstvenici ističu kako su odavno odustali od zamisli da eksplicitno tjeraju ljude da postanu vegani ili vegetarijanci. Smatraju da bi se, kad bi pojedinci smanjili potrošnju mesa, obrađivanjem manje površine zemlje moglo nahraniti puno više stanovnika našeg planeta.

'Mi ne savjetujemo ljudima da prestanu jesti meso, jer na nekim mjestima oni jednostavno nemaju izbora. Ipak, očito je da zapadne zemlje u tome pretjeruju', smatra profesor Pete Smith, ekolog s britanskog Sveučilišta Aberdeen.
 

U dokumentu, koji je izradilo 107 znanstvenika na UN-ovu Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama, rečeno je kako bi zemlja, kada bi se koristila učinkovitije, mogla primiti više ugljika što ga emitiraju ljudi. Predstavljanje istraživanja okončano je diskusijom u Ženevi.

Premda je zračni promet odgovoran za otprilike 2,5 posto globalne emisije ugljičnog dioksida, a zrakoplovi osim CO2 u atmosferu emitiraju dušikove i sumporne okside, čađu i vodenu paru, utjecaj poljoprivrede i ostalih načina korištenja zemlje trenutačno je odgovoran za 23 posto emisije stakleničkih plinova koja potječe od ljudi, odnosno od posljedica procesa proizvodnje hrane, stoji u izvješću IPCC-a.

I uzgoj stoke pridonosi globalnom zagrijavanju zbog metana koji oslobađaju životinje, no velik udio ima i krčenje šuma zbog širenja pašnjaka.

UN-ovo znanstveno tijelo pozvalo je svijet da se okrene održivoj poljoprivredi prije nego što postane prekasno za zaštitu poljoprivrednih površina od klimatskih promjena.

'To bi pridonijelo smanjenju emisije metana', ističe njemački biolog Hans-Otto Poertner, jedan od glavnih autora izvješća koji je prisustvovao završnoj sjednici u Ženevi. Autori izvješća potiču proizvođače da smanje bacanje hrane – prije ili nakon što ona stigne do kupaca.

Ostacima hrane nerijetko se mogu nahraniti životinje ili se oni mogu iskoristiti na način da se pošalju onima koji gladuju. Primjerice, švicarska organizacija 'Partage' preuzima iz prodavaonica i trgovačkih centara neprodane namirnice te ih dijeli lokalnim obiteljima. Istodobno, njezini članovi prikupljaju stari kruh i pretvaraju ga u mrvice, suše voće i konzerviraju povrće. Sve navedeno pridonosi smanjenju emisije ugljičnog dioksida koji je posljedica proizvodnje hrane.

Dodatni ugljik što ga ljudi oslobađaju u atmosferu koristan je i hranjiv kad je posrijedi rast šuma, osobito u sjevernoj hemisferi. To bi moglo pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena, no na kraju se sve svodi na balansiranje raznih čimbenika. Stručnjaci kažu da se pozitivni učinci poništavaju ako se planet nastavi pregrijavati.
 

U izvješću stoji i da neki dijelovi Zemlje, oni u području oko ekvatora već gube vegetaciju uslijed previsokih temperatura.

Tlo se ponekad zanemaruje kao značajan dio klimatskog sustava, no riječ je o drugome po redu skladištu ugljika na planetu, odmah nakon oceana. Biljke upijaju ugljični dioksid iz atmosfere i zadržavaju ga u tlu. No krčenje šuma i loša poljoprivreda tomu mogu naštetiti. Kad je zemlja oštećena, ugljik se oslobađa u atmosferu u obliku ugljičnog dioksida, a daljnji rast biljaka postaje ugrožen.

Znanstvenici kažu da će klimatske promjene ubrzati ovaj proces. Visoke temperature mogu izmijeniti organski sastav tla, omogućujući emisiju stakleničkih plinova.
 

U izvješću stoji i da smanjenje uništavanja tla može vrlo brzo pridonijeti lokalnim zajednicama. Boljim upravljanjem zemljištem, uključujući kontroliranu ispašu životinja i sadnju drveća, može se povećati plodnost zemlje, smanjiti broj siromašnih i povećati se sigurnost hrane koju stanovništvo konzumira.

U najnovijem izvješću IPCC-a pod nazivom 'Climate Change and Land' znanstvenici koji su sudjelovali u radu panela u Ženevi upozoravaju da je svijet suočen s velikom opasnošću od suša, velikih šumskih požara, otapanja permafrosta i sa sve manjim zalihama hrane.

'S povećanjem temperatura i rizici su sve veći', stoji u izvješću.

Preneseno s t-portala

Kako stati na kraj svađama među braćom i sestrama

Kako stati na kraj svađama među braćom i sestrama

 

Imati brata ili sestru jedna je od najljepših stvari u životu. Uz njih možemo biti sigurni da ćemo u životu, bez obzira na sve, imati najboljeg prijatelja na kojeg se uvijek možemo osloniti.

 

Naravno, takvo razmišljanje dolazi iz perspektive odraslih. Što je s djecom i njihovim stavovima? Malo je reći da ponekad situacija nije idilična te da dolazi do ljubomore, ali i teških svađa među braćom/sestrama. Ta je pojava uobičajena i većina je roditelja itekako prepoznaje. S druge strane, takvo ponašanje može zabrinuti roditelje, koji često ne znaju što bi poduzeli u toj situaciji.

 

KADA I KAKO NASTAJE LJUBOMORA MEĐU BRAĆOM/SESTRAMA?

Znakovi rivalstva među djecom u obitelji mogu se javiti vrlo rano, čak i prije rođenja drugog djeteta. Kada roditelji svom mališanu priopće kako će dobiti bracu ili seku, on automatski počinje primjećivati kako više nije sva pažnja usmjerena samo na njega. Dolaskom drugog djeteta na svijet i njegovim odrastanjem ta se ljubomora često produbljuje, što dovodi do svađa kod „borbe“ za, primjerice, igračke. Tada je roditelju zaista teško procijeniti što učiniti u takvim situacijama. Međutim, nekoliko je koraka pomoću kojih se može unijeti mir u kuću.

 

ZAŠTO DOLAZI DO SVAĐE?

Kod mnogih dječjih svađa povod je često prikriven, a uzrok je upravo u ljubomori. To može biti ljubomora vezana uz materijalne stvari poput igračaka, ali i ona kojoj je uzrok osjećaj da brat ili sestra od roditelja dobivaju više pažnje. Normalno je da će svako dijete dolaskom brace/seke na svijet osjetiti dozu tjeskobe, jer ne zna kako će njegov život nadalje izgledati, te hoće li doći do važnijih promjena. Tada mogu reagirati s dozom agresije, no bitno je razumjeti i njegov pogled na svijet koji se u jednom trenutku nepovratno promijenio.

Veliku ulogu u tome hoće li do takvih situacija doći igra još nekoliko čimbenika, od kojih je najvažniji djetetov temperament, ali i situacija u kojoj jest u tom trenutku.

Primjerice, ako se brat/sestra igraju zajedno, sve može biti u redu do trenutka kada jedan drugome uzme igračku, što dovodi do osjećaja ugroženosti – usprkos onoj staroj kako bi „braća trebala sve dijeliti“. Mnogi roditelji naveli su i primjere kada je jedno dijete bolesno pa mu se posvećuje više pozornosti u tom trenutku kada treba roditeljsku njegu. Budući da se drugo dijete ponovno osjeća zapostavljeno, mnogi su načini na koje će pokušati privući pažnju na sebe, a jedan od njih može biti i agresivna reakcija prema bratu/sestri ili čak roditelju.

 

RODITELJI KAO UZOR

Kada dođe do svađe, prvo je što će roditelji napraviti vjerojatno razdvojiti djecu i „očitati im lekciju“. U tom je slučaju najbolji potez pričekati nekoliko minuta nakon razdvajanja da se obje strane smire, a vrlo je važno ne optuživati niti jednu stranu za početak sukoba, nego ih saslušati.

Što kada se radi o isključivo verbalnom „dvoboju“ između djece? U tim je trenutcima također važno pravilno reagirati, jer rješavanjem situacije dajete primjer svojoj djeci, iz kojeg mogu puno naučiti.

Pogađate, kazne i vikanje tu baš i ne „pale“. Razgovorom u kojem ćete jednako vrijeme posvetiti jednom i drugom djetetu postići ćete puno više nego prijetnjama i visokim tonovima. Samim time vaše mališane učite kako za sve postoji rješenje koje ne uključuje nasilje, što je vrijedna životna lekcija.

 

POMOĆ U MEĐUSOBNOM SLAGANJU

Dok neka djeca od samog početka nemaju problema u odnosu s braćom ili sestrama, drugoj je ipak potrebno malo pomoći da se nose s ljubomorom. U samom bi startu roditelji trebali postaviti jasna pravila o tome kakvo je ponašanje u kući prihvatljivo. 

To mogu biti pravila poput – nema vikanja, udaranja, ružnih riječi, otimanja igračaka iz ruke. U razgovoru naglasite svakom djetetu kako ste tu za njega i da se s bilo kojim problemom može najprije vama obratiti, umjesto da ga rješava agresivno.

 

STRUČNJACI SE SLAŽU i da je mogućnost pojave ljubomore uvelike manja u obiteljima koje zajedno provode slobodno vrijeme. To mogu biti društvene igre, gledanje filma, odlazak u prirodu – bilo koja aktivnost koju odlikuju obiteljsko zajedništvo i ravnopravno sudjelovanje. Dobro je i uočiti znakove kojima dijete pokušava dati do znanja kako mu treba malo vremena „samo za sebe“ te tada ne bi trebalo forsirati igru s braćom/sestrama. Umjesto toga, možete mu predložiti da s vama provede dan.

Iako se od dječjih svađa i fizičkih okršaja roditeljima često „diže kosa na glavi“, razloga za zabrinutost ipak – nema. Gotovo svako dijete proći će fazu ljubomore koja neće utjecati na razvijanje budućeg odnosa s braćom i sestrama. 

 

Izvor: skolskiportal.hr

 

Pročitajte i:

Ljubav i granice kao ključ za razvoj sretnog i samosvjesnog djeteta

Mentalno jaka djeca imaju roditelje koji odbijaju napraviti ovih 13 stvari​

12 moćnih izraza koje koriste roditelji za lakši razgovor s djecom​

Trebamo li ograničiti korištenje pametnog telefona dok smo sa svojom bebom?

Trebamo li ograničiti korištenje pametnog telefona dok smo sa svojom bebom?

 

Razgovarajte, igrajte se, grlite se i održavajte kontakt oči u oči sa svojom bebom što je više moguće; potrudite se da vas mobitel i drugi uređaji u tome ne ometaju.

Mnogim su roditeljima, posebno tijekom porodiljnog i roditeljskog dopusta, ali i kasnije, ako većinu dana provode sami sa svojim djetetom, dopisivanje, čitanje i objavljivanje poruka na društvenim mrežama i forumima, ili čitanje članaka na internetu gotovo jedina veza sa svijetom odraslih. Potreban nam je odmor i odmak od cjelodnevne posvećenosti djetetu, ali možda se pitamo može li takvo korištenje pametnog telefona imati negativan utjecaj na naš odnos s bebom i trebamo li ga ograničiti.

Portal Common Sense Media donosi jednostavne, zdravorazumske savjete roditeljima beba i male djece:

  • Budite svjesni koliko vremena trošite uz pametni telefon kada ste s djetetom. Mala djeca najbolje uče kroz odnos sa svojim roditeljima i skrbnicima; korištenje mobitela to ne bi trebalo ometati.
  • Najvažnije je da istovremeno, dok koristite pametni telefon ili računalo, pazite i na svoje dijete
  • Pričekajte trenutak prije nego pogledate poruku koja je upravo stigla i odgovorite na nju, kako vas takva komunikacija ne bi ometala u uživanju u vremenu koje provodite sa svojom bebom. Možete također namjestiti automatske poruke koje će pozivatelja obavijestiti da ste s djetetom i da ćete mu se javiti kasnije.
  • Razgovarajte, igrajte se, grlite se i održavaje kontakt oči u oči sa svojom bebom što je više moguće.
  • Ekrane koristite u službi izgradnje odnosa (na primjer, pokažite djetetu fotografiju bake) ili da se zaokupite dok dijete spava.

 

Bebe i djeca uz ekrane

Kad je riječ o izlaganju beba i male djece pametnim telefonima i drugim uređajima s ekranima, uključujući televizor, Common Sense Media također piše da u malim količinima ono neće štetiti, no stalno uključen televizor, uređaji u spavaćoj sobi i korištenje medija kao dadilje mogu negativno utjecati na misaoni, fizički i emocionalni razvoj djeteta.

I u ovom slučaju je ključno da vrijeme koje dijete provodi uz ekran ne ometa vrijeme sa skrbnikom, ali kvalitetni medijski sadržaji koje ćete zajedno gledati ili ih koristiti za zajedničku igru sasvim su u redu.

Prema preporukama Američke pedijatrijske organizacije za korištenje medija u obitelji, roditelji mogu sigurno uvoditi digitalne medije djeci od 18 mjeseci (s naglaskom na pažljiv odabir sadržaja), a čak i ranije ako je riječ o aktivnostima usmjerenima na stvaranje ili održavanje odnosa s drugim ljudima, poput komunikacije putem video poziva s članovima obitelji.

Ako želite zajedno sa svojim djetetom mlađim od dvije godine neko vrijeme (recimo 15 minuta ili pola sata u danu) provesti uz pametni telefon, tablet ili računalo, mogli biste:

  • Istraživati nove riječi, ideje, zvukove ili slike na internetu.
  • Pokazivati djetetu njegove fotografije imenovati dijelove lica i tijela.
  • Gledati sve fotografije u mobitelu, govoriti tko se na njima nalazi i razgovarati o tim ljudima.
  • Putem video poziva razgovarati s udaljenim članovima obitelji.

 

Preneseno s Medijske pismenosti

 

Za razvoj djeteta kasnije u životu

Za razvoj djeteta kasnije u životu, iznimno je važno kako se mama osjećala u trudnoći

 

'Novorođenče nije neki stroj koji je na svijet došao po planu i programu, to je ljudsko biće čiji se razvoj odvija u ovisnosti od komunikacije s majkom i okolinom', kaže mama troje djece naglašavajući da je sam način na koji dijete danas funkcionira u školi, zapravo posljedica onoga što je počelo učiti još u maternici

 

U razdoblju kad su bebe još u majčinom trbuhu, stvaraju se temelji za sve ono u što će izrasti kao odrasle osobe"Mi se obično na spomen 'učiteljica' prisjetimo naše učiteljice iz prvog razreda osnovne škole, ali činjenica je da je naša prva učiteljica naša majka, a naša prva škola je majčin trbuh", kaže Irena Orlović, mama troje djece, urednica u nakladničkoj kući Harfa i autorica web-aplikacije za rano poticanje intelektualnog razvoja Pametnica.

 


 

Istraživanja su pokazala da već i fetus percipira najveći dio onoga što doživljava njegova majkaOtkucaji majčina srca umirujuće djeluju na dijete, a isto tako i stres djeluje negativno. Nedavno završena studija koju su proveli znanstvenici s američkog University of California (UCLA) pokazala je da su buduće majke koje su često bile pod stresom većinom rodile djecu manje porođajne težine. Vjeruje se da se razina kortizola povećava za vrijeme stresnih događaja i usporava dovođenje krvi do fetusa. To uzrokuje nedostatak kisika i hranjivih tvari koje dolaze do djeteta, čineći ih pothranjenima.

 

'Novorođenče nije stroj koji je na svijet došao po planu i programu'

"Novorođenče nikako nije neki stroj koji je na svijet došao po nekom planu i programu, to je ljudsko biće čiji se razvoj odvija u ovisnosti od komunikacije s majkom i okolinom. Sada znamo da smo kao ljudska stvorenja ovisni o odnosu s drugima od naših prvih dana. Razdoblje provedeno u majčinu trbuhu – vjerojatno najvažnija faza ljudskoga razvoja – do sada se nepravedno zanemarivala ili čak podcjenjivala", kaže Irena Orlović nastavljajući kako se u majčinoj utrobi, djetetovmozak brže raste i fizički i po pitanju funkcioniranja, no u bilo kojoj drugoj fazi života. Neuroni se stvaraju nevjerojatnom brzinom i počinju oblikovati neuralne poveznice. Sam način na koji dijete danas funkcionira u školi, zapravo je posljedica onoga što je počelo učiti još u maternici.

 

Dr. sc. Erden Radončić, dr. med., specijalist ginekologije i porodništva kaže da se neuroni zaista u prvoj polovici trudnoće, pa i tokom cijele trudnoće intenzivno umnažaju i tvore mrežu, no kako je to istina i za sva druga tkiva i organe tijekom embrionalnog razvoja. "Stvaranje sinapsi te razvoj inicijalnih moždanih struktura još uvijek nije sve u razvoju mozga –intrauterino se prema dosadašnjim potvrđenim spoznajama uglavnom stvaraju primarni centri vitalno važnih funkcija, dok se kora (asocijativni centri i više moždane strukture kore mozga koje nas toliko razlikuju od ostalih sisavaca) stvaraju još i dvije godine nakon porođaja. Stoga je, ne samo rani intrauterini razvoj, već i kasniji tok trudnoće te rani postporođajni period jednako važan u razvoju gotovo svih moždanih struktura", objašnjava ginekolog.

 

'Prvih i i najvažnijih devet mjeseci ne računamo'

Većina roditelja uopće i ne razmišlja o vremenu prije rođenja. "Dijete smatramo jednogodišnjakom, ako iza sebe ima jednu godinu razvoja nakon rođenja. Dakle, svojih prvih – vjerojatno i najvažnijih devet mjeseci – uopće ne računamo. Danas ipak znamo da nula nije u trenutku kad se dijete rodi. Sa šest mjeseci fetus ima razvijen sluh i osjet okusa i mirisa. Mozak se dakle prvo koncentrira na ono što će djetetu neposredno nakon rođenja prvo biti korisno", objašnjava Irena Orlović.

 

'Beba u trbuhu osjeća i uči kroz iskustvo i interakciju s majkom'

rodilištu je do nedavno bila praksa da se novorođenčad odvaja od majke kako bi se majka mogla odmoriti"Sad znamo da je povezivanje djeteta i majke puno dublje nego što se mislili dosada. Još dok je beba u majčinu trbuhu majka se, osim što opskrbljuje dijete toplinom i hranom, povezuje sa svojim djetetom, a fetus osjeća i uči kroz iskustvo i interakciju s majkom. Novorođenče će promijeniti svoje ponašanje kako bi 'reklo' svojoj majci da mu pusti neku određenu glazbu ili ispriča priču koju mu je ona često čitala tijekom trudnoće (radije nego neku drugu priču istog autora). Tijekom dohrane dijete će radije jesti hranu koju je majka jela u trudnoći jer je već naviknuto na te okuse.Također će pokazati veću sklonost prema majčinom glasu, nego prema glasu neke druge žene", kaže Irena Orlović.

 

Budućim mamama se savjetuje koju hranu bi trebale jesti i koje vitamine uzimati, ali im nitko ne govori koliko je važno za razvoj djetetova mozga kako se one osjećaju. "Znanstveno je dokazano da djeca čije su majke imale depresiju u trudnoći također mogu imati neke oblike depresivnih stanja kasnije u životu. Osjećaj majki duboko se utire u strukturu stanice  i ima direktan utjecaj na njezino oblikovanje", kaže Irena Orlović naglašavajući kako je vrlo važno biti podrška budućim majkama u tom osjetljivom razdoblju

 


 

Uloga budućeg oca važna za emocionalni razvoj

Bebe u trbuhu prepoznat će i očev glas i on će kod njih probuditi sigurnost. Istina je da je utjecaj majke u trudnoći i prvim mjesecima života primaran, ali to nikako ne znači da je uloga oca samo genetske prirode. "Uloga oca od krucijalnog je značaja na emocionalni razvoj djeteta. Emocije koje doživljava majka u komunikaciji s ocem, direktno utječu na razvoj djeteta. Tako primjerice ako se majka boji oca i na njegov glas reagira strahom, maternica se steže i dijete uči da taj glas nije prijateljski. Kasnije će takvo dijete razviti također strah od svojega oca. Jednako je i s osjećajem ugode. Otac koji je podrška majci tijekom trudnoće i poroda, ujedno gradi snažnu emocionalnu povezanost s djetetom i pozitivno utječe na psihički razvoj djeteta", objašnjava Irena Orlović.