Djeca koja provode više vremena igrajući se izvan kuće mentalno su zdravija kad odrastu

Nova istraživanja ukazala su na važnost prirode u odrastanju djece u mentalno zdrave odrasle osobe. Pijesak, kantice, lopatice, trava, lopta i blato važni su za mentalni razvoj djeteta.
 

Mentalno zdravlje podložno je negativnom utjecaju urbanog okruženja zahvaljujući buci, gužvi, nedostatku zelenih površina i slično. Djeca koja žive urbanim stilom života, potencijalno imaju lošiju kvalitetu života, manjak samopouzdanja, krhkije mentalno zdravlje i veću tjelesnu masu.

Djeca koja imaju sreću da odrastaju u prirodnom okruženju, imaju veće predispozicije da kao odrasle osobe budu mentalno zdravije, objavljeno je u Međunarodnom časopisu o istraživanjima utjecaja okruženja na zdravlje (International Journal od Environmental Health Research). Ova istraživanja pokrenula su analizu prioriteta kada je u pitanju planiranje urbanizacije za buduće generacije.

Istraživanje je uključilo 3 585 odraslih, starosti 18-75 godina u 4 europska grada, a postavljena pitanja bila su koliko često su kao djeca odlazili u prirodu, a koliko često to čine sada kada su odrasli. Ispitanici su ocjenjivali svoje mentalno zdravlje u proteklih mjesec dana, rješavajući psihološki test. Ispostavilo se da su teže mentalne tegobe imali odrasli koji su kao djeca manje vremena provodili igrajući se u prirodi.

Znanstvenici su istaknuli i značaj studije za podizanje svijesti o tome koliko vrijeme provedeno u prirodi u djetinjstvu ima utjecaja na stav odrasle osobe o važnosti prirode za mentalno zdravlje.

Dugačka je lista dobrobiti koja proizlazi iz boravka u prirodi, kao što je smanjenje rizika od nastanka dijabetesa tipa 2, bolesti krvožilnog sustava, iznenadne smrti, prijevremenih porođaja, visokog tlaka i smanjenje stresa općenito. Nedostaju istraživanja oko toga koliko je vremena konkretno potrebno provoditi u prirodi tijekom djetinjstva kako bi dijete imalo dobro mentalno zdravlje u odrasloj dobi, a na ova i druga pitanja odgovore će dati neka buduća istraživanja.

Preneseno s National Geographica