Rosenblith i Sims-Knight (1985) sugeriraju da već u drugom mjesecu života počinju procesi učenja. Temeljna sposobnost u toj dobi je imitacija. Navode da je imitacija toliko važna za predviđanje djetetove inteligencije da se njezin izostanak smatra pokazateljom mentalne retardacije. Neki istraživači ranog razvoja razvili su cijeli sustav pokazatelja koji su temelj kasnijeg razvoja intelektualnih sposobnosti. Neke mjere koje koriste su: duljina pozornosti koju dijete obraća na neke podražaje (habituacija), sposobnost pamćenja, količina pokušaja dok ne postigne uspjeh (motivacija) i sl.

O ranim znacima darovitosti najčešće se čuje od roditelja koji se susreću s neočekivanim sposobnostima svog djeteta. Rani znaci ne jamče produktivnost u starijoj dobi niti obrnuto. Primjeri nekih izumitelja i znanstvenika svjedoče kako se neke darovitosti čak niti ne iskazuju u ranoj dobi. Prilikom identifikacije ranih znakova darovitosti treba obratiti pažnju na brzinu, kvantitetu i kvalitetu razvoja tih sposobnosti, a neki od znakova ( u dobi do 3 do 7 godina) su sljedeći:

• Voli se igrati riječima.
• Bolje vlada gramatikom od ostale djece njegove dobi.
• Ima bogat rječnik sa slikovitim metaforama i analogijama.
• Ne pita za značenje riječi nego ih samo uči i počinje logički koristiti, ima dug raspon pažnje.
• Može prepričati priču u detalje.
• Uči čitati bez posebnog podučavanja.
• Ima neobične i pametne odgovore na pitanja
• Samostalno je
• Izmišlja priče pjesme i rime.
• Ima smisao za smiješno i humor.
• Maštovito je.
• Shvaća složne i apstraktne pojmove kao što su Bog, sreća, vrijeme, pravda i sl, izvodi uzročno – posljedične veze.
• Vješto klasificira stvari.
• Empatično je.
• Prikuplja neobične stvari i uči o njima.
• Uviđa sličnosti i razlike.
• Pamti i ponavlja složene upute.
• Primjenjuje stečena iskustva na različita područja i slično.

Kako bi se ovakvi rano uočeni znaci poticali, dobro je mnogo pričati s djetetom, odgovarati na pitanja, čitati mu i igrati igre (memory, puzzle). Također trebate s njim crtati, bojati, slagati, raditi predstave, radionice i ići na izlete. Osim toga možete mu pričati o životinjskom i biljnom svijetu ili ga pitati da priča o proteklom danu. Nije loše ni dati mu da se brine o kućnom ljubimcu jer tako uči odgovornosti i stječe osjećaj obaveze. Drugim riječima, djetetu treba pružiti što više svakodnevnog širokog iskustva kako bi upotrijebio svoje sposobnosti i tako ih vježbao i razvijao. Budući da se uz darovitost javlja i kreativnost, moguće ju je kod djeteta uočiti ako dijete: izmišlja nove igre, voli raditi samo, sve mu može poslužiti kao igračka, voli eksperimentirati, voli slagalice, građevni materijal i zagonetke, nema predrasuda, brzo uči iz pogrešaka, vidi neuobičajene namjene običnih predmeta, itd. Svako okružje koje pruža osjećaj sigurnosti i samopouzdanja potiče kreativnost i razvoj darovitosti. Suprotno tome, omalovažavanje i ismijavanje ih uništava. Prema tome, kako biste potakli kreativnost i darovitost pokažite svom djetetu ponos zbog onog što čini i ohrabrujte ga. Ohrabrujte različita područja interesa i koristite nagrade na pravi način, odnosno  pohvalite ponašanje. Sukladno tome, nikako nemojte očekivati savršenost nego prihvaćajte ono što vam dijete pruža. Pri tome se ne misli samo na postignuća nego i pokušaje. Osim toga, nikako ga ne uspoređujte s drugom djecom.

Izvor: Dunja Jurčić /www.istrazime.com