Dva mozga prikazana na slici pripadaju trogodišnjoj djeci, no ipak je razlika u njihovoj veličini značajna.

Ono što je još značajnije jest to da se čini kako promjena u volumenu i izgledu ovisi o tome kako se prema djetetu odnosila majka ili glavni skrbnik.

Profesor Allan Schore sa Sveučilišta UCLA, koji je pridonio velikom broju istraživanja o ovom fenomenu, ističe kako je rast moždanih stanica "posljedica interakcije djeteta sa glavnim skrbnikom", izvijestio je The Sunday Telegraph.

Mozgovi ovo dvoje trogodišnjaka variraju u veličini u skladu s ljubavlju koju su dobivali od svojih skrbnika. Slika je preuzeta iz rada Brucea D. Perryja "Childhood Experience and the Expression of Genetic Potential: What Childhood Neglect Tells Us About Nature and Nurture" (Iskustvo iz djetinjstva i izraz genetskog potencijala: što nam zanemarivanje u djetinjstvu govori o prirodi i skrbi)
To znači da rast djetetovog mozga "doslovno iziskuje pozitivnu interakciju između majke i djeteta. Razvoj cerebralnih sklopova ovisi o tome."

Članak također dodaje kako o odnosu prema djeci u njihove dvije prve godine života ponekad ovisi hoće li dijete kada postane odrasla osoba imati potpuno funkcionalan mozak.
Ističe kako oštećenje koje nastaje pri zanemarivanju i drugim oblicima zlostavljanja može uzrokovati smanjenu inteligenciju, umanjenu sposobnost empatije te povećanu podložnost ovisnosti o drogama i nasilnom kriminalu.

Rad odražava otkrića dječjih psihijatara i neuroznanstvenika na Washington University School of Medicine u St. Louisu. U siječnju 2012. godine istraživanja su pokazala kako djeca školske dobi čije su majke o njima skrbile u ranom razdoblju života imaju mozak s većim hipokampusom. Hipokampus je ključna struktura važna za učenje, pamćenje i reakciju na stres.

Glavna autorica Joan L. Luby kazala je za Proceedings of the National Academy of Sciences Early Edition (Zbornik radova Nacionalne akademije znanosti – rana izdanja): "Pronašli smo vrlo snažnu vezu između majčinske skrbi i veličine hipokampusa u zdrave djece."

Dodala je: "Roditelje bi trebalo poučiti kako skrbiti od svojoj djeci i kako ih poticati. To su vrlo bitni faktori u razvoju zdravlja."
 

Veličina mozga također je bitna u vezi s nekoliko mentalnih oboljenja kao što su primjerice Alzheimerova bolest, depresija i šizofrenija. Prema izvješću u časopisu Nature Genetics smatra se kako smanjen volumen mozga pridonosi ovim oboljenjima.

Izvor: The Telegraph