Živimo u poprilično razvijenom elektroničkom dobu i gotovo svakodnevno možemo pročitati kako je izmišljena neka nova aplikacija, kako je napravljen novi robot. Neprestano nam se nude modernija i još savršenija računala. Prije neki dan i sama sam se sa svojom djecom divila robotima i svemu onome što oni mogu. Ipak, jednu stvar uvijek treba imati na umu. Ljudski je mozak nemjerljivo pametniji od bilo kojeg računala ili robota. Računalo samo obavlja zadatke za koje ga je programirao  ljudski um.

Ako, recimo, računalu zadamo da pronađe e-mail adresu Crvenkapice kako bi joj baka mogla poslati popis svega što joj treba, ono će neko vrijeme pretraživati podatke i dati nam informaciju da navedeni korisnik ne postoji u bazi podataka. Ako djetetu koje ide u treći ili čak prvi razred osnovne škole damo isti zadatak – i sama sam ga postavila svom djetetu – ono će reagirati smijehom jer mu je odmah jasno da je besmislen. Neće ni pokušati tražiti. Dakle, dječji je mozak, iako još nerazvijen, za razliku od računala sposoban razlikovati besmisleno i smisleno. Divergentno, odnosno kreativno mišljenje za računalo je također potpuna nepoznanica, dok su George Land i Beth Jarman u svojoj  studiji provedenoj na uzorku od 1600 djece utvrdili da je 98% djece u dobi od tri do pet godina uspjelo riješiti test divergentnog mišljenja na razini genijalaca.

Mozak je ipak najkompleksnija struktura u čitavom svemiru. Iako su zadnjih godina metode istraživanja mozga jako napredovale, možemo reći da o tom mističnom organu i njegovom funkcioniranju još znamo vrlo malo. Znamo da se sastoji od 100 milijardi živčanih stanica koje su opet međusobno povezane, svaka gotovo s tisuću drugih različitih. Smatra se da mozak ima oko 100 trilijuna sinapsi, odnosno neuronskih poveznica, i da kao organ obavlja kompleksne zadatke na način na koji ljudski um ne može ni zamisliti. Težina tih zadataka je tolika da ih je nemoguće izvesti bilo kojem kompjutoru ili robotu. Na prvi pogled čini se da računalo neke zadatke obavlja nevjerojatnom brzinom, brže i od najinteligentnijeg stručnjaka, ali treba uzeti u obzir da je računalo za obavljanje zadataka programirao – ljudski um.

Brojni znanstvenici trude se osmisliti računalni sustav koji će funkcionirati na sličan način kao i ljudski mozak, ali bojim se da im to neće poći tako lako za rukom.

Irena Orlović

autorica web-aplikacije Pametnica